|
Hrvatska udruga banaka usvojila je Kodeks oglašavanja
Odbor za tržišne komunikacije osnovao je i Sud časti koji će unutar HUB-a davati
mišljenja u slučajevima gdje se sumnja u kršenje Kodeksa
Zagreb, 16. srpnja 2010. - Odbor za tržišne komunikacije Hrvatske udruge banaka
usvojio je Kodeks oglašavanja s minimumom preporučenih standarda tržišnog
komuniciranja za članice Hrvatske udruge banaka (HUB), ali i bankovne industrije u cjelini.
Kao što je naglašeno prilikom osnivanja Odbora za tržišne komunikacije u lipnju 2009.
godine, Kodeks će zasigurno olakšati i učiniti kvalitetnijim cjelokupni “proizvodni proces” u segmentu tržišnog komuniciranja te unaprijediti suradnju između banaka kao oglašivača, agencija za tržišno komuniciranje i cjelokupne javnosti.
| |
HUB Izgledi 2/2010
Pesimizam kao početkom godine – najviše vezano uz fiskus
Šest najvećih hrvatskih banaka upošljava glavne ekonomiste i/ili osobe zadužene za strateški razvoj. Hrvatska udruga banaka osnovala je njihov klub. Cilj je povremenim provođenjem anketa prikazati reprezentativno mišljenje glavnih ekonomista o najvažnijim gospodarskim kretanjima i očekivanjima. Svake godine izlaze dva broja „Izgleda“. U „Izgledima“ prikazujemo rezultate ankete o ekonomskim očekivanjima u tekućoj godini. Glavni ekonomisti ističu da iznose osobne stavove a ne stavove uprava banaka. Anketa je provedena tijekom lipnja i srpnja 2010. Rezultati ranijih anketa nalaze se na internetskoj stranici Kluba glavnih ekonomista koja se nalazi u okviru stranice Hrvatske udruge banaka (HUB): http://www.hub.hr/Default.aspx?sec=648
| |
|
ODRŽIVA FISKALNA POLITIKA I JAVNI DUG: Nikad više kao prije
HUB Analize 24, lipanj 2010
Održiva razina javnog duga zavisi o razlici prinosa na državne obveznice i stope rasta BDP-a, razini javnog duga i o političkim obilježjima fiskalne politike – prije svega o političkoj reputaciji u pogledu sposobnosti vođenja odgovorne fiskalne politike. Prema tehničkim parametrima (prinos, rast, omjer javnog duga i BDP-a), Hrvatska nema održivu fiskalnu politiku, no i takva, ona u ovome trenutku nije lošija nego u većini zemalja EU. Međutim, cijela Europa ima fiskalnih problema te ona nije dobar okvir za usporedbu. Održivi je omjer javnog duga i BDP-a u zemljama u razvoju za oko 20 postotnih bodova niži nego u razvijenim zemljama i Hrvatska se zbog toga ne može uspoređivati s Francuskom i Njemačkom. Prema mnogim studijama održivi se omjer javnog duga i BDP-a za zemlje poput Hrvatske kreće između 40% i 50%, što znači da Hrvatska zbog vrlo brzog rasta omjera (koji je tipičan za gotovo sve europske zemlje) sada prestiže taj prag. Podatak je 50,4%, ako se u obračun javnog duga uračuna šire definirani državni sektor. Osim toga, Hrvatska nema dobru fiskalnu reputaciju jer u povoljnom dijelu poslovnog ciklusa nije vodila dovoljno restriktivnu fiskalnu politiku koja bi osigurala pad omjera javnog duga prije recesije. Naposljetku, Hrvatska ima jedan od najvećih problema s deficitom mirovinskoga sustava jer već sada ima jednu od najstarijih populacija u Europi koja vrlo brzo i dalje stari. Zbog toga u Hrvatskoj treba uvesti dobro odmjerena fiskalna pravila koja će osigurati dugoročnu održivost fiskalne politike. Svrha uvođenja fiskalnih pravila kroz Zakon o fiskalnoj odgovornosti je pružiti okvir za što oštriju fiskalnu korekciju. Dobro vrijeme za nju ubrzano istječe. Potrebno je što prije postići primarni fiskalni suficit i zaustaviti rast, te po mogućnosti i smanjiti omjer javnog duga i BDP-a. Samo će takva fiskalna politika Hrvatsku izolirati od krize.
| |
|
KAMATNE STOPE NA IZLAZU IZ KRIZE: Povećani rizik objašnjava razliku u odnosu na Eurozonu
HUB Analize 23, travanj 2010
Da Slovačka nije ušla u Eurozonu 1.1.2009. kamatne bi stope na stambene kredite u Hrvatskoj bile više od najviših stopa u Eurozoni. Zahvaljujući uključenju slovačkih podataka u statistike Eurozone, hrvatske su stope i dalje niže od maksimalnih u Eurozoni. Pritom su niže nego i u većini tranzicijskih zemalja koje su članice EU ali još nisu prihvatile Euro. Kamatne stope na potrošačke kredite niže su nego u nekoliko zemalja Eurozone, a kamatne stope na dugoročne kredite poduzećima kreću se u okviru intervala EU. Među tranzicijskim članicama koje nisu prihvatile Euro ove su stope niže samo u Češkoj. Međutim, kratkoročne stope za poduzeća uvjerljivo prelaze gornji prag intervala Eurozone. Razlozi leže u slaboj osjetljivosti kratkoročnih kamatnih stopa na mjere središnje banke, zatim, u institucionalnim slabostima, kao i u većemu udjelu SME među tražiteljima kredita. Općenitu rigidnost kamatnih stopa u Hrvatskoj u usporedbi s Eurozonom tumačimo činjenicom da se oko dvije trećine visine kamatnih stopa u Hrvatskoj nalazi pod izravnim utjecajem troškova rizika i regulacije. Kako je rizik povezan sa strukturnom i fiskalnom politikom, a regulacija s monetarnom i prudencijalnom politikom, očito je da se upravo tim politikama može učinkovito i trajno utjecati na smanjenje kamatnih stopa. Strukturna i fiskalna politika u tome imaju dominantnu ulogu. Stoga pri vođenju ovih politika treba imati u vidu da one imaju vidljive i skrivene učinke. Vidljivi su učinci u pravilu negativni. Javljaju se zbog pada ukupne potražnje uslijed fiskalne prilagodbe. Međutim, vidljive učinke treba pažljivo odvagnuti prema skrivenim učincima koji mogu djelovati pozitivno. Na primjer, vjerodostojna fiskalna prilagodba može bitno umanjiti premiju na rizik i tako utjecati na korekciju kamatnih stopa te na oporavak ukupne potražnje i ulaganja.
| |
|
FINANCIRANJE MALIH I SREDNJIH PODUZEĆA U KRIZI
IZMEĐU ŽELJA I MOGUĆNOSTI
HUB ANALIZE 22, OŽUJAK 2010
Mala poduzeća u Hrvatskoj bilježe ispodprosječnu produktivnost, ali natprosječan udjel u dobiti. Rizici su im natprosječno visoki jer nemaju dovoljno kapitala i u velikoj se mjeri oslanjaju na kratkoročni dug što ih čini izrazito osjetljivima na fluktuacije poslovnoga ciklusa. Sektor malih poduzeća u isto je vrijeme izrazito dinamičan: oko 80% rasta zaposlenosti u sektoru poduzeća nastaje u malim i srednjim poduzećima.
Kriza 2009. potvrdila je tezu o izrazitoj ranjivosti sektora malih i srednjih poduzeća. Ne samo da je omjer loših plasmana banaka i prije krize bio veći za SME nego za druge tržišne segmente, nego je upravo za SME najviše povećan tijekom 2009. (sa 6,5% na 12,7% naspram povećanja sa 1,7% na 5,8% kod velikih poduzeća i sa 2,8% na 3,9% kod stanovništva).
Zbog toga se poticajne mjere moraju usmjeriti na jedan jedini prioritet – jačanje kapitala malih i srednjih poduzeća. Javno-privatna partnerstva kroz fondove rizičnog kapitala predstavljaju korak u dobrome smjeru, no te će mjere utjecati na vrlo mali broj poslovnih subjekata. Potrebne su mjere sa sustavnim djelovanjem kao što su porezne stimulacije i posebna pravna zaštita u naplati potraživanja koju treba beskompromisno provesti s ciljem da se jednom zauvijek u Hrvatskoj iskorijeni tzv. „problem nelikvidnosti“.
| |
Radionice za građane Upravljanje osobnim financijama “Kako uskladiti primanja i troškove?”
U novom ciklusu u Zagrebu održat će se šest besplatnih radionica
Zagreb, 9. veljače 2010. - U četvrtak, 11. veljače 2010. godine u 17 sati u zagrebačkom Kulturnom informativnom centru u Preradovićevoj 5, održat će se prva ovogodišnja radionica za građane “Kako uskladiti primanja i troškove?”.
| |
|
HUB Izgledi 1/2010
Pesimizam i stabilnost "ruku pod ruku"
Šest najvećih hrvatskih banaka upošljava glavne ekonomiste i/ili osobe zadužene za strateški razvoj. Hrvatska udruga banaka osnovala je njihov klub. Cilj je povremenim provođenjem anketa prikazati reprezentativno mišljenje glavnih ekonomista o najvažnijim gospodarskim kretanjima i očekivanjima. Svake godine izlaze dva broja „Izgleda“. U „Izgledima“ prikazujemo rezultate ankete o ekonomskim očekivanjima u tekućoj godini. Glavni ekonomisti ističu da iznose osobne stavove, a ne stavove uprava banaka. Anketa koja je pred vama provedena je tijekom siječnja 2010. Rezultati ranijih anketa nalaze se na internetskoj stranici Kluba glavnih ekonomista koja se nalazi u okviru stranice Hrvatske udruge banaka: http://www.hub.hr/Default.aspx?sec=648
| |
Čestitka Hrvatske udruge banaka
| |
OD 1. SIJEČNJA 2010. GODINE BANKE SU DUŽNE OD KLIJENATA TRAŽITI OIB
Zagreb, 23. prosinca 2009. - U skladu s odredbama Zakona o osobnom identifikacijskom broju (NN 60/08) i Pravilnika o osobnom identifikacijskom broju (NN 1/09), osobni identifikacijski broj (OIB) postaje obvezna i stalna oznaka svake osobe u Republici Hrvatskoj. Putem OIB-a osobe će se upisivati u sve službene evidencije o osobama i imovini, dok će tijela javne vlasti međusobno razmjenjivati podatke iz službenih evidencija.
| |
Dodaci carinskim garancijama
Carinska uprava je sukladno Carinskom zakonu i Uredbi za provedbu Carinskog zakona, a temeljem prijedloga banaka, dostavila 3 prijedloga za produženje roka valjanosti i/ili povećanje ukupne svote bankovnih garancija.
Prijedlozi se nalaze u prilogu.
| |
|
TROŠKOVI REGULACIJE (IRO),
TROŠKOVI SREDSTAVA BANAKA (TOS) I OTPORNOST SUSTAVA U KRIZI
DOBIT JE DOVOLJAN AMORTIZER ZA GUBITKE
HUB ANALIZE 21, PROSINAC 2009
Iako banke već nekoliko mjeseci posluju u uvjetima jeftinije monetarne regulacije HNB-a, ta promjena nije utjecala na glavne odrednice dobiti banaka. Dobit je znatno pala (gotovo 22% u prvih devet mjeseci 2009. u odnosu na isto razdoblje 2008.). Uzroke smanjenja dobiti ne treba tražiti isključivo u povećanju kamatnih troškova i smanjenju neto kamatnog prihoda za 6,1%. Dodatni negativni učinak došao je od povećanja rezervacija za krizom potaknute identificirane gubitke po lošim plasmanima. Zbog toga smanjenje troškova monetarne regulacije ni izbliza nije uspjelo kompenzirati narasle troškove pribave sredstava na tržištu i troškove rezerviranja.
Olakšanje je u ovoj godini ipak došlo od povećanog nekamatnog prihoda. Dobit od trgovanja amortizirala je učinak pada neto kamatnog prihoda i rasta rezervacija za identificirane gubitke. Međutim upitno je može li se taj trend nastaviti. S druge je strane izvjesno da će zbog krize troškovi rezerviranja za identificirane gubitke i dalje rasti. Zbog toga će dobit banaka dalje padati. Ipak, dobit prije rezerviranja i kapital banaka dovoljno su izdašni da ograniče negativne učinke daljnjeg pogoršanja kvalitete aktive i rasta rezerviranja. Ova analiza predstavlja simulacije koje to dokazuju. Zbog toga će bankarski sustav kroz ovu krizu proći s vrlo skučenim zaradama, ali stabilan i osposobljen za novi kreditni ciklus.
| |
|
Pogledi 2/2009
Agrokor nije slučajnost: Problema s (re)financiranjem u inozemstvu 2010. neće biti!
Šest većih hrvatskih banaka upošljava glavne ekonomiste i/ili osobe zadužene za strateški razvoj. Hrvatska udruga banaka osnovala je njihov klub. Cilj je povremenim anketama prikazati reprezentativno mišljenje glavnih ekonomista o najvažnijim gospodarskim kretanjima i ocekivanjima. U drugom ovogodišnjem broju „Pogleda“ prikazujemo rezultate ankete u kojoj glavni ekonomisti daju ocjene mogucnosti (re)financiranja na inozemnom tržištu tijekom sljedece godine. Anketa je provedena potkraj studenog i u prvih danima prosinca.
| |
|
BESPLATNE RADIONICE ZA GRAĐANE O UPRAVLJANJU PRIMANJIMA I TROŠKOVIMA DOSTUPNE NA INTERNETU
Zagreb, 25. studenog 2009. – Hrvatska udruga banaka (HUB) i banke članice pripremile su e-learning radionicu «Kako upravljati primanjima i troškovima?» koja će od sada biti dostupna na internetu.
| |
|
RAZVOJ BANKARSTVA U HRVATSKOJ: GODINE SAZRIJEVANJA KROZ MEĐUNARODNU INTEGRACIJU 1999. – 2009.
HUB ANALIZE , LISTOPAD 2009
Posebni broj HUB Analiza detaljno prikazuje razvoj bankarstva u Hrvatskoj u desetljeću u kojem je bankovni sustav izbjegao dugogodišnju zamku uloge problematičnog sektora čiji se gubitci saniraju na teret poreznih obveznika ili inflacijom, i postao propulzivan i konkurentan sektor s izrazito pozitivnim doprinosom društvenoj stabilnosti i gospodarskom razvitku.
| |
|
Održan okrugli stol o Sustavu stambene štednje u Hrvatskoj
Zagreb, 9. rujna 2009. - U organizaciji Odbora za stambenu štednju Hrvatske udruge banaka (HUB) danas je u Novinarskom domu u Zagrebu održan okrugli stol o Sustavu stambene štednje u Hrvatskoj. Tom prilikom je predstavljena analitička studija Ocjena učinaka i perspektiva stambene štednje u Hrvatskoj koju donosimo u cijelosti.
| |
|
PROFITABILNOST BANAKA U HRVATSKOJ: KAKO OCIJENITI PAD?
HUB ANALIZE 19, RUJAN 2009
Neto dobit hrvatskih banaka za prvih šest mjeseci 2009. manja je za 13,6% nego u prvoj polovici 2008. Glavni razlozi leže u padu neto kamatnog prihoda (brži rast kamatnih troškova od kamatnih prihoda) i velikom povećanju rezerviranja za identificirane gubitke. Pritom su više povećane isplaćene kamate stanovništvu na depozite nego naplaćene kamate na kredite stanovništvu. To su najavljene i očekivane posljedice krize. Međutim, pad profitabilnosti uzrokuje daljnji pad povrata na kapital (ROE) koji bi na kraju ove godine mogao pasti ispod 8%. Pad profitabilnosti isto tako uzrokuje i pad povrata na aktivu koji bi se na kraju godine mogao približiti 1%. Taj pokazatelj ne brine jer je Hrvatska 2008. zabilježila ROE od 1,6% koji je bio među višima u regiji. S druge strane, kretanje ROE izaziva pozornost jer se daljnji pad dobiti događa u uvjetima kada je hrvatski ROE od 10% 2008. bio među nižima u regiji.
Unatoč tome pad dobiti neće utjecati na stabilnost hrvatskih banaka. Dobit banaka u Hrvatskoj nije glavni amortizer krize jer hrvatske banke imaju više nego zadovoljavajuću razinu kapitalizacije. Zbog toga u kratkom roku pad dobiti ne izaziva zabrinutost za stabilnost sustava koji je i dalje iznimno otporan na krizu. Međutim, veći je oprez potreban s ocjenom u pogledu srednjeročnih učinaka. Oporavak kreditnoga ciklusa u srednjem će roku zavisiti o očekivanom povratu na kapital. Taj će pokazatelj odrediti spremnost vlasnika na zadržavanje odnosno dodavanje kapitala u banke-kćeri u pojedinim zemljama. Razina i trend ROE u Hrvatskoj ne jamče visok stupanj takvoga interesa. U ovom trenutku nije moguće procijeniti hoće li to biti problem i kakvi će biti njegovi razmjeri. No već i samo postojanje takve mogućnosti ukazuje na to da mala dobit banaka nije uvijek dobra za gospodarstvo i društvo u cjelini. U određenim uvjetima dobit može postati premalena. Takva opasnost zasad još ne prijeti.
| |
HUB Izgledi 2/2009 - Minus 5 "u hladu"
Pet većih hrvatskih banaka upošljava glavne ekonomiste i/ili osobe zadužene za strateški razvoj. Hrvatska udruga banaka osnovala je njihov klub. Cilj je povremenim provođenjem anketa prikazati reprezentativno mišljenje glavnih ekonomista o najvažnijim gospodarskim kretanjima i očekivanjima. Svake godine izlaze dva broja „Izgleda“ ovog kluba i nekoliko brojeva „Pogleda" koji se bave pojedinim aktualnim temama. U ovoj publikaciji prikazujemo rezultate ankete o ekonomskim izgledima u tekućoj godini. Anketa je provedena tijekom srpnja 2009. Glavni ekonomisti ističu da su u anketi iznosili svoje osobne stavove, a ne službene stavove svojih banaka odnosno, njihovih Uprava.
| |
EBF objavila Izvješće o financijskoj pismenosti
Zagreb, 10. lipnja 2009. - Europska bankovna federacija (eng. European Banking Federation – EBF) objavila je početkom ovoga tjedna Izvješće o financijskoj pismenosti (EBF Report on Financial Literacy).
| |
|
Godišnja nagrada Hrvatske udruge banaka dodijeljena policijskim službenicima Policijske postaje Sesvete PU zagrebačke
Zagreb, 20. srpnja 2009. – Godišnja nagrada Hrvatske udruge banaka (HUB) djelatnicima MUP-a ove je godine dodijeljena policijskim službenicima Policijske uprave zagrebačke Policijske postaje Sesvete, koji su sudjelovali u poduzimanju mjera suzbijanja kaznenog djela razbojništva u poslovnici Raiffeisenbank Austria u Sesvetama. Razbojništvo se dogodilo 5. svibnja 2009. kada je, nažalost, došlo i do smrtnog stradavanja policijskog službenika Ivana Grbavca, a četvorica policijskih službenika su ranjena.
| |
|
Hrvatska udruga banaka osnovala Odbor za tržišne komunikacije
Odbor će u suradnji s vanjskim stručnjacima raditi na razvoju samoregulacije i praćenju regulative Republike Hrvatske s naglaskom na provedbu najbolje međunarodne prakse | |
Zagreb, 9. lipnja 2009. - Gospodarsko interesno udruženje Hrvatska udruga banaka osnovalo je novi strukovni odbor - Odbor za tržišne komunikacije.
| |
|
Nova publikacija HUB-a "Stambena štednja"
Sustav stambene štednje postoji u Hrvatskoj više od 10 godina i pokazao se važnim elementom stabilnog, dugoročnog financiranja stambenih potreba. Cilj je sustava podizanje kvalitete stanovanja svih građana Hrvatske.
Brošura "Stambena štednja" je svojevrsni informativno - edukativni vodič kroz cjelokupni sustav stambene štednje sa osvrtom na sustave u zemljama u okruženju. Urednici publikacije su članovi Odbora za stambenu štednju Hrvatske udruge banaka.
| |
|
MONETARNA TRANSMISIJA:
SVE POČINJE I ZAVRŠAVA S BANKAMA
HUB ANALIZE 17, OŽUJAK 2009
Kretanje kamatnih stopa na depozite i kredite u kratkom je roku odvojeno od kamatnih stopa na tržištu novca. Izoliranost depozitnih i kreditnih kamatnih stopa od udara kamata s tržišta novca središnjoj banci ostavlja prostor za upravljanje tečajem. Spomenuta izolacija aktivnih i pasivnih kamatnih stopa banaka nastala je zbog prisutnosti tzv. stranih banaka. One su izolirale dugoročne kamatne stope od udara kratkoročnih kamatnih stopa i omogućile nastavak kreditne ekspanzije u prvoj fazi krize koja traje od listopada 2008. do danas. Banke su u tom razdoblju, suprotno raširenom strahu od povlačenja kapitala, u Hrvatsku „uvezle“ oko 2,8 milijardi eura novog kapitala. Taj je iznos bio toliko značajan da je omogućio nastavak rasta kredita i financiranje deficita još neprilagođenog državnog proračuna. Bez toga priljeva Hrvatska bi danas bila u neusporedivo težoj situaciji.
Kamatne stope banaka kreću se pod dominantnim utjecajem međunarodnih i domaćih rizika koji se reflektiraju u prinosima državnih obveznica. Stoga najučinkovitiji način za kontrolu kamatnih stopa leži u provedbi politika koje za posljedicu imaju smanjenje premija na rizik u prinosu hrvatskih državnih obveznica. To su institucionalne i druge reforme, vjerodostojna politika proračuna, pristupanje EU itd.
| |
|
Zabilježeni slučajevi skimminga na bankomatima
Zagreb, 27. ožujka 2009. - Posljednjih dana zabilježeno je nekoliko slučajeva skimminga na bankomatima, no svi su otkriveni i otklonjeni, bez posljedica za korisnike kartica.
U slučaju skimminga sumnjive kartice se u najkraćem mogućem roku blokiraju, a klijenti dobivaju nove kartice u roku od nekoliko dana. Ukoliko se utvrdi prijevara, banke u potpunosti namiruju oštećenima izgubljenu imovinu i učinjene troškove.
| |
|
Kretanja kamatnih stopa.
Zagreb, siječanj 2009.
Hrvatska udruga banaka (HUB) prvi put je obradila pitanje formiranja kamatnih stopa u HUB Analizama broj 10 (ožujak 2008.) pod nazivom Zašto kamate rastu: Što pokazuje indeks troškova sredstava (TOS)?. Potaknuti nastupajućom krizom, u 15. broju HUB Analiza (prosinac 2008.) nastavili smo diskusiju na temu kamatnih stopa pod nazivom Troškovi regulacije (IRO) i troškovi sredstava banaka (TOS): Što donosi kriza?. U toj analizi naveli smo elemente koji utječu na kamatne stope na tržištu kredita i utjecaj krize na njihovo moguće kretanje. Budući da se posljednjih tjedana često spominjalo pitanje kamatnih stopa banaka u 2009. godini i zbog učestalih upita medija upućenih Hrvatskoj udruzi banaka i njezinim bankama članicama, želimo i u ovakvom kraćem informativnom obliku upoznati medije i javnost s ključnim čimbenicima koji u ovom trenutku najviše utječu na njihovu korekciju.
| |
Primjena Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranju terorizma:
Od siječnja 2009. bankama obveza opširnijeg prikupljanja podataka o klijentima
Zagreb, 23. prosinca 2008. - Novi Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranju terorizma stupa na snagu 1. siječnja 2009., a njegova primjena donijeti će promjene u poslovanju svih njegovih obveznika, među kojima su i banke. Banke će sukladno odredbama Zakona i usklađivanju s regulativom Europske unije, prilikom svakog budućeg uspostavljanja poslovnog odnosa s klijentima, bilo da se radi o fizičkim ili pravnim osobama, morati provoditi opširnije prikupljanje podataka i dubinsku analizu klijenata
| |
Standard e-HUB
U sklopu projekta e-račun Radna skupina HUB-a je prema HUB1 obrascu izradila e-HUB obrazac u XML formatu. Navedeni obrazac namijenjen je sudionicima platnog prometa koji su svoje poslovanje dogovorili i proveli kroz e-poslovanje, e-računom, te pružateljima navedene usluge. Osim XML formata standardiziran je i opis svakog pojedinog atributa aplikacijske sheme, te izgled e-HUB obrasca nakon ispisa na zaslonu ili štampaču. Standard je otvoren i dostupan za slobodnu upotrebu svim zainteresiranim korisnicima. Standard će se razvijati, mijenjati i nadopunjavati u skladu sa zakonskim promjenama i zahtjevima tržišta.
| |