HUB ANALIZE |
Hrvatska udruga banaka želi pokretanjem ove stranice pridonijeti širenju analitičkih informacija o financijskom i gospodarskom razvitku u uvjetima globalizacije, te potaknuti stručnu raspravu o ovim pitanjima u okviru reformi financijskih propisa na putu pristupanja u Europsku Uniju. |
|
|
|
|
PRIKAZI |
Financijska istraživanja i analize iz međunarodnih izvora |
|
|
|
|
|
|
|
ODRŽIVA FISKALNA POLITIKA I JAVNI DUG: Nikad više kao prije
HUB Analize 24, lipanj 2010
Održiva razina javnog duga zavisi o razlici prinosa na državne obveznice i stope rasta BDP-a, razini javnog duga i o političkim obilježjima fiskalne politike – prije svega o političkoj reputaciji u pogledu sposobnosti vođenja odgovorne fiskalne politike. Prema tehničkim parametrima (prinos, rast, omjer javnog duga i BDP-a), Hrvatska nema održivu fiskalnu politiku, no i takva, ona u ovome trenutku nije lošija nego u većini zemalja EU. Međutim, cijela Europa ima fiskalnih problema te ona nije dobar okvir za usporedbu. Održivi je omjer javnog duga i BDP-a u zemljama u razvoju za oko 20 postotnih bodova niži nego u razvijenim zemljama i Hrvatska se zbog toga ne može uspoređivati s Francuskom i Njemačkom. Prema mnogim studijama održivi se omjer javnog duga i BDP-a za zemlje poput Hrvatske kreće između 40% i 50%, što znači da Hrvatska zbog vrlo brzog rasta omjera (koji je tipičan za gotovo sve europske zemlje) sada prestiže taj prag. Podatak je 50,4%, ako se u obračun javnog duga uračuna šire definirani državni sektor. Osim toga, Hrvatska nema dobru fiskalnu reputaciju jer u povoljnom dijelu poslovnog ciklusa nije vodila dovoljno restriktivnu fiskalnu politiku koja bi osigurala pad omjera javnog duga prije recesije. Naposljetku, Hrvatska ima jedan od najvećih problema s deficitom mirovinskoga sustava jer već sada ima jednu od najstarijih populacija u Europi koja vrlo brzo i dalje stari. Zbog toga u Hrvatskoj treba uvesti dobro odmjerena fiskalna pravila koja će osigurati dugoročnu održivost fiskalne politike. Svrha uvođenja fiskalnih pravila kroz Zakon o fiskalnoj odgovornosti je pružiti okvir za što oštriju fiskalnu korekciju. Dobro vrijeme za nju ubrzano istječe. Potrebno je što prije postići primarni fiskalni suficit i zaustaviti rast, te po mogućnosti i smanjiti omjer javnog duga i BDP-a. Samo će takva fiskalna politika Hrvatsku izolirati od krize.
| |
|
KAMATNE STOPE NA IZLAZU IZ KRIZE: Povećani rizik objašnjava razliku u odnosu na Eurozonu
HUB Analize 23, travanj 2010
Da Slovačka nije ušla u Eurozonu 1.1.2009. kamatne bi stope na stambene kredite u Hrvatskoj bile više od najviših stopa u Eurozoni. Zahvaljujući uključenju slovačkih podataka u statistike Eurozone, hrvatske su stope i dalje niže od maksimalnih u Eurozoni. Pritom su niže nego i u većini tranzicijskih zemalja koje su članice EU ali još nisu prihvatile Euro. Kamatne stope na potrošačke kredite niže su nego u nekoliko zemalja Eurozone, a kamatne stope na dugoročne kredite poduzećima kreću se u okviru intervala EU. Među tranzicijskim članicama koje nisu prihvatile Euro ove su stope niže samo u Češkoj. Međutim, kratkoročne stope za poduzeća uvjerljivo prelaze gornji prag intervala Eurozone. Razlozi leže u slaboj osjetljivosti kratkoročnih kamatnih stopa na mjere središnje banke, zatim, u institucionalnim slabostima, kao i u većemu udjelu SME među tražiteljima kredita. Općenitu rigidnost kamatnih stopa u Hrvatskoj u usporedbi s Eurozonom tumačimo činjenicom da se oko dvije trećine visine kamatnih stopa u Hrvatskoj nalazi pod izravnim utjecajem troškova rizika i regulacije. Kako je rizik povezan sa strukturnom i fiskalnom politikom, a regulacija s monetarnom i prudencijalnom politikom, očito je da se upravo tim politikama može učinkovito i trajno utjecati na smanjenje kamatnih stopa. Strukturna i fiskalna politika u tome imaju dominantnu ulogu. Stoga pri vođenju ovih politika treba imati u vidu da one imaju vidljive i skrivene učinke. Vidljivi su učinci u pravilu negativni. Javljaju se zbog pada ukupne potražnje uslijed fiskalne prilagodbe. Međutim, vidljive učinke treba pažljivo odvagnuti prema skrivenim učincima koji mogu djelovati pozitivno. Na primjer, vjerodostojna fiskalna prilagodba može bitno umanjiti premiju na rizik i tako utjecati na korekciju kamatnih stopa te na oporavak ukupne potražnje i ulaganja.
| |
|
FINANCIRANJE MALIH I SREDNJIH PODUZEĆA U KRIZI
IZMEĐU ŽELJA I MOGUĆNOSTI
HUB ANALIZE 22, OŽUJAK 2010
Mala poduzeća u Hrvatskoj bilježe ispodprosječnu produktivnost, ali natprosječan udjel u dobiti. Rizici su im natprosječno visoki jer nemaju dovoljno kapitala i u velikoj se mjeri oslanjaju na kratkoročni dug što ih čini izrazito osjetljivima na fluktuacije poslovnoga ciklusa. Sektor malih poduzeća u isto je vrijeme izrazito dinamičan: oko 80% rasta zaposlenosti u sektoru poduzeća nastaje u malim i srednjim poduzećima.
Kriza 2009. potvrdila je tezu o izrazitoj ranjivosti sektora malih i srednjih poduzeća. Ne samo da je omjer loših plasmana banaka i prije krize bio veći za SME nego za druge tržišne segmente, nego je upravo za SME najviše povećan tijekom 2009. (sa 6,5% na 12,7% naspram povećanja sa 1,7% na 5,8% kod velikih poduzeća i sa 2,8% na 3,9% kod stanovništva).
Zbog toga se poticajne mjere moraju usmjeriti na jedan jedini prioritet – jačanje kapitala malih i srednjih poduzeća. Javno-privatna partnerstva kroz fondove rizičnog kapitala predstavljaju korak u dobrome smjeru, no te će mjere utjecati na vrlo mali broj poslovnih subjekata. Potrebne su mjere sa sustavnim djelovanjem kao što su porezne stimulacije i posebna pravna zaštita u naplati potraživanja koju treba beskompromisno provesti s ciljem da se jednom zauvijek u Hrvatskoj iskorijeni tzv. „problem nelikvidnosti“.
| |
|
TROŠKOVI REGULACIJE (IRO),
TROŠKOVI SREDSTAVA BANAKA (TOS) I OTPORNOST SUSTAVA U KRIZI
DOBIT JE DOVOLJAN AMORTIZER ZA GUBITKE
HUB ANALIZE 21, PROSINAC 2009
Iako banke već nekoliko mjeseci posluju u uvjetima jeftinije monetarne regulacije HNB-a, ta promjena nije utjecala na glavne odrednice dobiti banaka. Dobit je znatno pala (gotovo 22% u prvih devet mjeseci 2009. u odnosu na isto razdoblje 2008.). Uzroke smanjenja dobiti ne treba tražiti isključivo u povećanju kamatnih troškova i smanjenju neto kamatnog prihoda za 6,1%. Dodatni negativni učinak došao je od povećanja rezervacija za krizom potaknute identificirane gubitke po lošim plasmanima. Zbog toga smanjenje troškova monetarne regulacije ni izbliza nije uspjelo kompenzirati narasle troškove pribave sredstava na tržištu i troškove rezerviranja.
Olakšanje je u ovoj godini ipak došlo od povećanog nekamatnog prihoda. Dobit od trgovanja amortizirala je učinak pada neto kamatnog prihoda i rasta rezervacija za identificirane gubitke. Međutim upitno je može li se taj trend nastaviti. S druge je strane izvjesno da će zbog krize troškovi rezerviranja za identificirane gubitke i dalje rasti. Zbog toga će dobit banaka dalje padati. Ipak, dobit prije rezerviranja i kapital banaka dovoljno su izdašni da ograniče negativne učinke daljnjeg pogoršanja kvalitete aktive i rasta rezerviranja. Ova analiza predstavlja simulacije koje to dokazuju. Zbog toga će bankarski sustav kroz ovu krizu proći s vrlo skučenim zaradama, ali stabilan i osposobljen za novi kreditni ciklus.
| |
|
RAZVOJ BANKARSTVA U HRVATSKOJ: GODINE SAZRIJEVANJA KROZ MEĐUNARODNU INTEGRACIJU 1999. – 2009.
HUB ANALIZE , LISTOPAD 2009
Posebni broj HUB Analiza detaljno prikazuje razvoj bankarstva u Hrvatskoj u desetljeću u kojem je bankovni sustav izbjegao dugogodišnju zamku uloge problematičnog sektora čiji se gubitci saniraju na teret poreznih obveznika ili inflacijom, i postao propulzivan i konkurentan sektor s izrazito pozitivnim doprinosom društvenoj stabilnosti i gospodarskom razvitku.
| |
|
PROFITABILNOST BANAKA U HRVATSKOJ: KAKO OCIJENITI PAD?
HUB ANALIZE 19, RUJAN 2009
Neto dobit hrvatskih banaka za prvih šest mjeseci 2009. manja je za 13,6% nego u prvoj polovici 2008. Glavni razlozi leže u padu neto kamatnog prihoda (brži rast kamatnih troškova od kamatnih prihoda) i velikom povećanju rezerviranja za identificirane gubitke. Pritom su više povećane isplaćene kamate stanovništvu na depozite nego naplaćene kamate na kredite stanovništvu. To su najavljene i očekivane posljedice krize. Međutim, pad profitabilnosti uzrokuje daljnji pad povrata na kapital (ROE) koji bi na kraju ove godine mogao pasti ispod 8%. Pad profitabilnosti isto tako uzrokuje i pad povrata na aktivu koji bi se na kraju godine mogao približiti 1%. Taj pokazatelj ne brine jer je Hrvatska 2008. zabilježila ROE od 1,6% koji je bio među višima u regiji. S druge strane, kretanje ROE izaziva pozornost jer se daljnji pad dobiti događa u uvjetima kada je hrvatski ROE od 10% 2008. bio među nižima u regiji.
Unatoč tome pad dobiti neće utjecati na stabilnost hrvatskih banaka. Dobit banaka u Hrvatskoj nije glavni amortizer krize jer hrvatske banke imaju više nego zadovoljavajuću razinu kapitalizacije. Zbog toga u kratkom roku pad dobiti ne izaziva zabrinutost za stabilnost sustava koji je i dalje iznimno otporan na krizu. Međutim, veći je oprez potreban s ocjenom u pogledu srednjeročnih učinaka. Oporavak kreditnoga ciklusa u srednjem će roku zavisiti o očekivanom povratu na kapital. Taj će pokazatelj odrediti spremnost vlasnika na zadržavanje odnosno dodavanje kapitala u banke-kćeri u pojedinim zemljama. Razina i trend ROE u Hrvatskoj ne jamče visok stupanj takvoga interesa. U ovom trenutku nije moguće procijeniti hoće li to biti problem i kakvi će biti njegovi razmjeri. No već i samo postojanje takve mogućnosti ukazuje na to da mala dobit banaka nije uvijek dobra za gospodarstvo i društvo u cjelini. U određenim uvjetima dobit može postati premalena. Takva opasnost zasad još ne prijeti.
| |
|
KAMATNE STOPE U VRIJEME KRIZE:
Gdje je Hrvatska u odnosu na Eurozonu?
HUB ANALIZE 18, SVIBANJ 2009
Kamatna stopa na dugoročne stambene kredite nastavila se kretati unutar intervala Eurozone zahvaljujući relativno višim kamatnim stopama na ovu vrstu kredita u Sloveniji nego u Hrvatskoj. Ove su kamatne stope u Eurozoni osjetljive na poteze ECB-a (smanjenje kamatnih stopa), dok su u Hrvatskoj ponajprije određene naraslom premijom rizika. Zbog toga tijekom proteklih mjeseci nije zabilježen pad ovih kamatnih stopa u Hrvatskoj. Takvo je kretanje slično kao u članicama EU koje nisu u EMU. Ipak, u usporedbi s tom skupinom zemalja, kamatne su stope u Hrvatskoj i dalje niske. Kamatne stope na dugoročne potrošačke kredite kreću se unutar intervala Eurozone zahvaljujući razmjernoj visini ovih kamatnih stopa u južnoj Europi, posebno u Portugalu.
Sistemski rizik, koji je ponajprije povezan s nečlanstvom u EU i EMU, ograničava mogućnost da Hrvatska osjeti koristi od smanjenja kamatnih stopa ECB-a. Zbog tog su razloga kamatne stope na kratkoročne kredite poduzećima, nakon dugoročne konvergencije, tijekom ove krize izašle izvan intervala Eurozone. Za razliku od njih, kamatne stope na dugoročne kredite poduzećima s rokom dospijeća do 5 godina kreću se oko gornje granice intervala Eurozone. Ova ih kriza zasad nije izbacila izvan toga intervala. Kod dugoročnih kredita s rokom dospijeća preko 5 godina kamatne se stope kreću iznad gornje granice intervala Eurozone. Ta razlika, koja se kreće oko 1 postotnog boda, ima trajan karakter i ne treba ju povezivati s ovom krizom jer je uočena još u prijašnjim HUB Analizama. Razlika se objašnjava dugoročnim rizikom hrvatskog korporativnog sektora i zemlje u cjelini. Stoga je najbolji način borbe za smanjenje kamatnih stopa eliminacija svih oblika rizika kroz provedbu reformi, što brži ulazak Hrvatske u EU i EMU i – najprije, kroz fiskalnu konsolidaciju.
| |
|
MONETARNA TRANSMISIJA:
SVE POČINJE I ZAVRŠAVA S BANKAMA
HUB ANALIZE 17, OŽUJAK 2009
Kretanje kamatnih stopa na depozite i kredite u kratkom je roku odvojeno od kamatnih stopa na tržištu novca. Izoliranost depozitnih i kreditnih kamatnih stopa od udara kamata s tržišta novca središnjoj banci ostavlja prostor za upravljanje tečajem. Spomenuta izolacija aktivnih i pasivnih kamatnih stopa banaka nastala je zbog prisutnosti tzv. stranih banaka. One su izolirale dugoročne kamatne stope od udara kratkoročnih kamatnih stopa i omogućile nastavak kreditne ekspanzije u prvoj fazi krize koja traje od listopada 2008. do danas. Banke su u tom razdoblju, suprotno raširenom strahu od povlačenja kapitala, u Hrvatsku „uvezle“ oko 2,8 milijardi eura novog kapitala. Taj je iznos bio toliko značajan da je omogućio nastavak rasta kredita i financiranje deficita još neprilagođenog državnog proračuna. Bez toga priljeva Hrvatska bi danas bila u neusporedivo težoj situaciji.
Kamatne stope banaka kreću se pod dominantnim utjecajem međunarodnih i domaćih rizika koji se reflektiraju u prinosima državnih obveznica. Stoga najučinkovitiji način za kontrolu kamatnih stopa leži u provedbi politika koje za posljedicu imaju smanjenje premija na rizik u prinosu hrvatskih državnih obveznica. To su institucionalne i druge reforme, vjerodostojna politika proračuna, pristupanje EU itd.
| |
|
SAVJETNICI SU IMALI PRAVO: FISKALNA PRILAGODBA MOŽE UBLAŽITI KRIZU
HUB Analize 16, veljača 2009.
Učinci su fiskalne politike na gospodarski rast u Hrvatskoj dvojbeni. To je tipična situacija, jer istraživanja pokazuju da u zemljama poput Hrvatske vrebaju mnoge opasnosti na putu ostvarenja protucikličkih učinaka fiskalne politike. Nedovršenost institucionalnih reformi i upitnost financiranja deficita u težim vremenima onemogućavaju ostvarenje pozitivnih učinaka državne potrošnje na rast i zaposlenost. Dugogodišnji fiskalni deficit otvara pitanje fiskalne održivosti, a to pitanje ne pogoduje povjerenju kreditora. K tome, u zemljama s institucionalnim slabostima fiskalna ekspanzija može imati prorecesijske učinke kroz efekt istiskivanja: rast kamatnih stopa uslijed povećanih potreba za financiranjem države može utjecati na smanjenje ukupnih investicija i potrošnje. Stoga ne čudi da empirijska analiza ne daje naznake o pozitivnom učinku državne potrošnje na BDP. Rezultat ukazuje na acikličnost fiskalne politike (nema učinaka na output). Stoga postoje indicije da se o fiskalnoj politici u Hrvatskoj ne može razmišljati kao da će državna potrošnja imati pozitivan učinak na proizvodnju i zaposlenost. Nismo u prilici oponašati fiskalne metode vodećih razvijenih zemalja čija se fiskalna politika percipira kao održiva, pa za obveznicama tih zemalja uvijek postoji nekakva potražnja. Utoliko je i preporuka Ekonomskoga vijeća iz prosinca za uravnotežen proračun ili proračun u suficitu bila razborita. Prvenstveni hrvatski interes, bez obzira na stanje poslovnoga ciklusa, leži u postizanju vjerodostojnosti odnosno dokazivanju održivosti fiskalne politike i nastavku institucionalnih reformi. To je jedini put koji vodi k tome da se Hrvatska jednom nađe u malobrojnoj skupini država koje mogu voditi protucikličku fiskalnu politiku. Taj cilj još nije postignut.
| |
TROŠKOVI REGULACIJE (IRO) I TROŠKOVI SREDSTAVA BANAKA (TOS): ŠTO DONOSI KRIZA
HUB Analize 15, prosinac 2008
Najnovija smanjenja troškova monetarne regulacije kompenzirat će rast troškova izvora sredstava banaka do kojeg je došlo u razdoblju eskalacije globalne krize nakon rujna 2008. Međutim, i dalje djeluju svi prijašnji pritisci na povećanje kamatnih stopa. Početak otpuštanja monetarne regulacije iz listopada i studenoga neće trajno otkloniti te pritiske, osim ako ne uslijedi razdoblje fiskalne restrikcije i monetarne relaksacije.
Smanjeni troškovi regulacije potječu od ukidanja granične obvezne pričuve i smanjenja stope obvezne rezerve za tri postotna boda. Smanjenje stope obvezne rezerve u studenom ne predstavlja fundamentalno rasterećenje, već samo kompenzaciju za promjenu u sustavu održavanja rezervi (nepriznavanje gotovine u održavanje rezerve) iz mjeseca rujna. Neto učinak rujanskoga efektivnog povećanja i studenačkoga smanjenja stope obvezne rezerve kreće se oko jednog postotnog boda. Zbog toga gotovo cjelokupno smanjenje regulacijskog opterećenja potječe od ukidanja granične obvezne pričuve.
U uvjetima krize eskaliraju rizici koji su inače vrlo mali ili se uopće ne vide. Dodaju li se tome uobičajeni kreditni, tržišni i operativni rizici koji se također pojačavaju u uvjetima krize, očito je da će se kamatne stope sljedećih mjeseci kretati pod pretežitim utjecajem teško predvidivih i međuzavisnih premija na rizike.
| |
„VELIKI“ I „MALI“:
O TRAJNIM UČINCIMA PROBLEMA U EUROPSKIM BANKAMA NA MALE ZEMLJE EUROPSKE PERIFERIJE
HUB ANALIZE 14, listopad 2008
Aktualna financijska kriza ostavit će dubok i trajan trag na institucijama i procedurama za očuvanje financijske stabilnosti u Europskoj Uniji. Premda još nije zemlja članica, Hrvatska mora pažljivo motriti razvoj događaja u EU jer se u kontekstu ove krize redefiniraju stara i uspostavljaju nova pravila financijske igre koja će vrijediti kad uđemo u EU. Među promjenama koje se događaju ističu se četiri koje će imati trajan učinak na odnos „velikih“ i „malih“ zemalja unutar Unije. Prvo, u sklopu nacrta izmjena i dopuna Direktive o kapitalnim zahtjevima, traže se čvršća pravila i procedure za međunarodnu suradnju bankovnih supervizora u kriznim situacijama. Kontroverzan je prijedlog koji supervizoru banke-matice daje odlučujuću riječ glede kapitalnih zahtjeva i izvještavanja. Drugo, može se očekivati jačanje sustava osiguranja štednje u pogledu osiguranih iznosa, osiguranih stavki izvora sredstava, i samoga mandata institucija koje osiguravaju štednju. Čini se da će sustavi osiguranja biti jedini elementi arhitekture financijske stabilnosti čija glavna obilježja još neko vrijeme neće biti predmetom integracije i konvergencije na razini Unije. Treće, izdašno korištenje proračunskih sredstava radi stabiliziranja financijskih sustava otvara pitanje vođenja optimalne fiskalne politike u kontekstu fiskalnih pravila iz Maastrichtskog sporazuma. Hrvatska će morati povesti računa i o potrebi formiranja fiskalnih izvora za financijsku stabilnost što će ponovo u prvi plan postaviti zahtjev za vođenjem fleksibilnije anti-cikličke fiskalne politike (posebno kad se pred monetarni suverenitet postave nova ograničenja). Četvrto, otvaranje kreditne linije za Mađarsku središnju banku od strane ECB-a u iznosu od 5 milijardi eura povijesni je događaj koji iznosom i brzinom odobrenja govori o važnom elementu financijske sigurnosti koju EU pruža državama koje su članice EU ali još nisu članice Eurozone. Rad sadrži i detaljan prikaz kriznih događaja i reakcija vlada SAD-a i država EU-e od sredine rujna do sredine listopada 2008.
Mišljenja i rezultati koji se iznose i prikazuju u ovom dokumentu ne predstavljaju službena stajališta Hrvatske udruge banaka. Analizu je pripremila Arhivanalitika za Hrvatsku udrugu banaka.
| |
|
PROFITABILNOST BANAKA U HRVATSKOJ: PAD SE NASTAVLJA
HUB Analize 13,rujan 2008
Profitabilnost mjerena povratom na kapital u hrvatskim je bankama početkom ove godine pala na najnižu razinu ovoga desetljeća. Iznimna visina troška regulacije koja je praćena rastom kamatnih stopa na svjetskom tržištu u samo je tri godine pretvorila hrvatski bankovni sustav u jedan od najmanje atraktivnih bankovnih sustava za ulaganja u Europi. Reagirajući na novonastalu situaciju, bankari su pomoću ušteda spustili troškovne indikatore na konkurentne razine u međunarodnim okvirima. Međutim to nije bilo dovoljno za kompenzaciju pada stope profitabilnosti mjerene stopom povrata na kapital.
Vrlo je teško predvidjeti posljedice pada stope dobiti. Sigurno je tek da niža očekivana dobit znači povećan rizik glede mogućnosti privlačenja novoga kapitala u bankovni sektor. Upitno je naime hoće li uz ovako niske očekivane povrate domaći ili strani privatni ulagači u budućnosti biti spremni ulagati u hrvatski bankovni sustav. S druge strane, analiza pokazuje da je pad stope povrata na kapital u velikoj mjeri uzrokovan troškovima regulacije. Očekivana stopa povrata na kapital uložen u bankarstvo može se brzo promijeniti zahvatom u sustav bankovne regulacije ako se pokaže da niska očekivana dobit počinje proizvoditi negativne učinke na ukupnu financijsku stabilnost.
| |
|
Za one koji žele znati više..........
prilog uz HUB analize 12
Ako želite pročitati još neke dokumente koji se osvrću na spomenutu krizu, preporučujemo Position paper Britanske udruge banaka (BBA) - Turmoil and transparency.
Position paper te dokumenti na koje se referira nalaze se na dnu stranice, a to su:
Financial stability forum: Report of the Financial Stability Forum on Enchancing Market and Institutional Resilience
Financial stability forum: Update on the Implementation of the FSF's Recommendations
CEBS (Committee of European Banking Supervisors) : Report on issues regarding the valuation of complex and illiquid financial instruments
CEBS report on banks' transparency on a ctivities and products affected by the recent market turmoil
CESR: Consultation paper- DRAFT CESR Statement- Fair value measurement and related disclosures af financial instruments in illiquid markets.
| |
|
„SUBPRIME“ KRIZA I DVOJBE FINANCIJSKE REGULACIJE: Gdje je granica između globalnih i lokalnih učinaka?
HUB analize12 srpanj 2008
Procjene gubitaka zbog „subprime“ krize poprimile su nevjerojatan raspon između 150 milijardi i 2 bilijuna dolara. Raspon procjena govori o tome da ne postoji ni približno suglasje u pogledu učinaka financijske krize koja je 2007. zahvatila najrazvijenija financijska tržišta. Danas, godinu dana nakon njena izbijanja, jasno je da kriza najviše pogađa banke koje su se oslanjale na sekuritizaciju radi ušteda na angažiranom kapitalu. Klasična financijska poluga ponovo je u središtu pažnje: može se predvidjeti da će kriza najmanje pogoditi poslovanje međunarodnih banaka koje trenutno imaju relativno visok omjer kapitala i aktive. Osim što se niti jedna banka iz Austrije i Italije do sada nije pojavljivala na listama banaka s preko milijardu eura gubitaka uslijed „subprime“ krize, banke iz ovih zemalja, uz banke iz Grčke, imaju najviše omjere kapitalizacije u Europi. Ova je informacija posebno važna za zemlje poput Hrvatske, u kojima njihove banke-kćeri igraju ključnu ulogu u nacionalnim bankovnim sustavima. U Baltičkim državama, gdje dominiraju skandinavske banke, situacija je obratna jer skandinavske banke imaju relativno nisku kapitalizaciju i puno su osjetljivije na globalna financijska previranja. Otvorena su i pitanja o tome što su regulatori mogli učiniti da se ova kriza spriječi ili ublaži, odnosno što mogu danas učiniti da se ona što prije prebrodi i ne ponovi u obliku kakvom danas svjedočimo.
| |
RAST KAMATNIH STOPA:Gdje je u loša vremena Hrvatska u odnosu na Europu?
Hub analize 11, lipanj 2008
Događaji na domaćim i međunarodnim financijskim tržištima u posljednje su vrijeme definitivno promijenili trendove kamatnih stopa. Pritom kamatne stope u Hrvatskoj uglavnom slijede trendove na europskom tržištu.
Kamatne stope na stambene kredite u Hrvatskoj i dalje se kreću unutar intervala Eurozone, no za razliku od situacije prije godinu dana, kada su te kamatne stope bile niže nego u pet zemalja Eurozone, danas je njihova razina niža samo od razine u Sloveniji i Italiji. Kamatne stope na dugoročne kredite poduzećima i dalje su veće nego u Eurozoni. Međutim, smanjio se razmak između prosječne kamatne stope u Hrvatskoj i kamatne stope u zemlji s najvišom razinom kamatnih stopa u Eurozoni.
| |
ZAŠTO KAMATE RASTU: Što pokazuje indeks troškova sredstava (TOS)?
Hub Analize br. 10, ožujak 2008
Kamatne su se stope nalazile u padu tijekom zadnjih nekoliko godina. Međutim, otkad je pred oko godinu dana došlo do preokreta trenda kamatnih stopa na kredite u Hrvatskoj, slabo se razumiju uzročnici njihova rasta: raste li trošak regulacije, stopa dobiti banaka, svjetske kamatne stope ili trošak pribave sredstava na domaćem tržištu depozita? Je li možda riječ o kombiniranom djelovanju tih uzročnika? Ova analiza pokazuje da ulazni troškovi banaka rastu već više od dvije godine.
Uzroci promjena kamatnih stopa vidljiviji su na razvijenim tržištima gdje postoji svima poznata referentna kamatna stopa poput LIBOR-a. Kamatne su stope uglavnom vezane uz referentnu stopu pa je korisnicima kredita jasno zbog čega se kamatna stopa na njihove kredite mijenja. U nas kamatna stopa tržišta novca ne igra takvu ulogu jer je podložna teško predvidivim kolebanjima. To znači da ne nosi informaciju koja bi bila korisna za razumijevanje uzroka promjena cijene kredita i/ili za korištenje u izračunu kamatnih stopa na kredite. U nedostatku neke druge referentne stope ovdje predlažemo indeks TOS – indeks troškova sredstava. Praćenjem indeksa TOS može se pratiti i razumjeti kretanje svih bitnih ulaznih troškova bankarskih izvora sredstava. Uz određene modifikacije i daljnje analitičke pripreme TOS bi se mogao koristiti i za konstrukciju referentnih kamatnih stopa
| |
KREDITI I GOSPODARSKI RAST:
Od teorija do stvarnosti
Hub Analize br.9, veljača 2008
Banke imaju važnu ulogu u procesu gospodarskog rasta i društvenog razvitka. Raspoloživost kredita najpoznatija je i možda najvažnija funkcija koju osiguravaju banke iako je njihova uloga važna i u obavljanju platnoga prometa, pružanju sigurnosti u štedne proizvode pa i u neizravnom poticanju socijalne kohezije (npr. osiguranje mogućnosti da se mlade obitelji stambeno osamostale).
Kvantitativna analiza pokazuje da se u Hrvatskoj očekivano ostvaruje vrlo uska pozitivna veza između promjena ponude bankarskih kredita i promjena realnog BDP-a. Međutim, redukcionizam kvantifikacija ponekad može biti kontraproduktivan. Možda je bolje i uvjerljivije reći da izravni učinci banaka na dodanu vrijednost u hrvatskom gospodarstvu iznose – kao što je pokazano u HUB Analizi br. 5. - između 4% i 5% BDP-a, dok su neizravni učinci brojni i u kvantitativnom iskazu vjerojatno puno veći od izravnih učinaka.
| |
STABILNOST BANKOVNOGA SUSTAVA U HRVATSKOJ: Gdje se sakrio rizik?
HUB Analize br. 8, prosinac 2007
Hrvatski je bankovni sustav vrlo stabilan zbog iznimno visoke stope adekvatnosti kapitala, potpune izoliranosti od izravnog valutnog rizika, i sposobnosti da podnese značajne iznenadne gubitke prije postupaka restrukturiranja, prodaja, spajanja i preuzimanja i drugih oblika snaženja banaka koji su danas puno lakši – ako bi bili potrebni, nego pred deset godina.
Stopa adekvatnosti kapitala koja se trenutno kreće oko 15% puno je veća od prosjeka u sličnim zemljama. Devizne su pozicije gotovo zatvorene te je bilo kakav izravni učinak naglih promjena tečaja na adekvatnost kapitala zanemariv. Učinci prelijevanja valutnog u kreditni rizik odnosno pojava nagle eskalacije gubitaka radi manifestacije makroekonomskog ili nekog drugog rizika predstavljaju otvoreno pitanje. Međutim, rezerviranja, tekuća dobit i visina kapitalne adekvatnosti trenutno omogućavaju bankovnom sustavu amortizaciju iznimno velikih gubitaka vjerojatnost čije pojave je minimalna.
| |
VANJSKI DUG:Gdje prestaje oprez i počinje strah
HUB Analize br.7, studeni 2007
Omjer vanjskoga duga i BDP-a strukturni je pokazatelj koji se nalazi pod utjecajem dostignute razine gospodarskog razvoja (veći razvoj znači veći omjer), veličine zemlje (manja i otvorenija gospodarstva imaju veći omjer zaduženosti) i članstva u monetarnoj uniji (članstvo može biti povezano s većom zaduženošću). Kada se uspoređuje sa sličnim državama, omjer u Hrvatskoj nije previsok i stabilizira se, dok u drugim zemljama nove Europe uglavnom raste. Isti zaključak vrijedi za udjel banaka u vanjskom dugu. Što je veća razina gospodarskoga razvitka, to je udjel banaka u vanjskom dugu veći. Ova pravilnost govori o produktivnoj ulozi banaka u smislu vještina upravljanja rizicima i pribavljanja kapitala kojima se osigurava stabilnost i rast cjelokupnoga gospodarstva. Udjel banaka u ukupnome vanjskom dugu Hrvatske nije velik u usporedbi sa sličnim zemljama. Taj udjel se ove godine dodatno smanjuje izravnim zaduživanjem poduzeća u inozemstvu umjesto kod banaka u Hrvatskoj (radi limitiranja plasmana u zemlji).
Kratkoročni indikatori financijske ranjivosti ne ukazuju na to da je Hrvatska neposredno ugrožena zbog globalnih financijskih kolebanja. Njen deficit na tekućem računu bilance plaćanja i fiskalni deficit ne odskaču u usporedbi s drugim zemljama koje bilježe još i veće deficite. Jer deficiti i rast inozemnih obveza neizbježni su pratitelji procesa realne konvergencije u uvjetima brze financijske integracije. Iako razmjeri financijskih poteškoća na globalnom tržištu nisu veliki i zasad se ne očekuje da bi mogli bitno usporiti rast u Europi, oprez nije naodmet. Fiskalni suficit i nastavak strukturnih i institucionalnih reformi radi povećanja konkurentnosti jedine su učinkovite mjere opreza u takvim uvjetima.
| |
STVARANJE VRIJEDNOSTI U BANKARSTVU: O ekonomskom utjecaju bankarskog sektora u Hrvatskoj
HUB Analize br 6 , listopad 2007
Procjenjuje se da banke i povezane financijske tvrtke s 1,7% udjela u ukupnoj zaposlenosti u Hrvatskoj stvaraju 4,5% bruto dodane vrijednosti što predstavlja tek izravni, mjerljivi razvojni učinak. Neizravni su učinci daleko veći. Natprosječna produktivnost u bankovnom sektoru povezana je s upošljavanjem natprosječno obrazovane radne snage i isplatom gotovo 50% većih dohodaka od prosjeka gospodarstva. Udjel isplaćene dividende u bruto dobiti nalazi se u padu tako da na jednu jedinicu isplaćene dividende dolazi deset jedinica dodane vrijednosti.
| |
PRILJEV KAPITALA, RAST KREDITA I
RESTRIKCIJE:
Regulacijski trošak i regulacijske distorzije
HUB Analize br 5, rujan 2007
Većina novih tržišnih ekonomija tzv. „nove Europe“ bilježi visoke stope rasta BDP-a uz razmjerno brz rast kredita što se uglavnom financira iz inozemnih izvora. Takav razvoj događaja koji je posebno izražen na Baltiku i u Jugoistočnoj Europi pobuđuje reakcije kreatora ekonomske politike. Hrvatska u tome nije iznimka iako je rast bankovnih kredita u razdoblju 2004. – 2006. bio niži od očekivanog. Ova analiza pruža okvir za međunarodnu usporedbu brzine rasta kredita te sadrži pregled reakcija regulatora u 10 tranzicijskih država. Prikazuje se i nov izračun troškova
regulacije (Indeks regulacijskog opterećenja – IRO) naraslih zbog reakcija politike na priljev kapitala i rast kredita.
Analiza upozorava na nesrazmjer visokih troškova regulacije banaka naspram nužnosti njihova smanjenja u kontekstu europske integracije. Pokazuje se da u slučaju zadržavanja visokoga troška regulacije problem neće nastupiti zbog nemogućnosti udovoljavanja formalnim kriterijima monetarne regulacije (poput smanjenja stope obvezne rezerve na 2% radi ulaska u EMU), već prvenstveno zbog brzog pada stope povrata na kapital u bankama. To bi moglo potaknuti neželjene strukturne promjene na tržištu i unijeti dodatnu rigidnost u mehanizme monetarne transmisije. Zbog djelovanja takvih regulacijskih distorzija, prostor za upravljanje tempom kreditne ekspanzije sve je manji, iako nikada nije ni bio velik. Jedini trajan učinak može se postići fiskalnom prilagodbom.
Mišljenja i rezultati koji se iznose i prikazuju u ovom dokumentu ne predstavljaju službene stavove Hrvatske udruge banaka. Analizu je pripremila Arhivanalitika za Hrvatsku udrugu banaka.
| |
PASIVNE KAMATNE STOPE I OSIGURANJE DEPOZITA:
TKO PLAĆA TROŠAK REGULACIJE?
HUB Analize br 4, kolovoz 2007
Kamatne stope na depozite u bankama u Hrvatskoj kreću se unutar ili iznad intervala Eurozone. Činjenica da deponenti u Hrvatskoj u prosjeku ostvaruju veću zaradu na depozite nego u Europi govori da banke uglavnom nisu prevalile trošak regulacije na štediše premda je trošak regulacije neusporedivo veći nego u Eurozoni. Banke su apsorbirale trošak regulacije kroz smanjenu stopu dobiti. Pri tome trošak osiguranja depozita nema dominantan učinak na ukupan trošak regulacije i kamatne stope. Međutim glavna obilježja sustava osiguranja nisu se mijenjala deset godina i nisu prilagođena izazovima novoga vremena s rastućom mobilnosti kapitala. Glavni pravci reforme sustava osiguranja depozita trebali bi se usmjeriti prema problematici modela upravljanja i povećanja fleksibilnosti načina njegova financiranja.
| |
PROFITABILNOST HRVATSKIH BANAKA:
IZMEĐU MITA I STVARNOSTI
HUB Analize br. 3, srpanj 2007
Teza o iznimno visokoj profitabilnosti hrvatskih banaka pokazuje se kao mit. Čak ni kada je povrat na kapital bio na maksimumu 2004. (veći od 16%), njegova visina nije iskakala iznad prosjeka za tranzicijske zemlje tzv. Nove Europe. Pad profitabilnosti koji je uslijedio od kraja 2004. naovamo spustio je stopu povrata na kapital na razmjerno nisku razinu u europskim okvirima, a posebno u okvirima tranzicijskih zemalja (ispod 13%).
| |
OKRUPNJAVANJA U BANKARSTVU:
O SLOŽENOSTI VEZE IZMEĐU KONCENTRACIJE I KONKURENCIJE U EUROPSKOME OKVIRU
HUB ANALIZE broj 2, lipanj 2007
Hrvatska se nalazi ispod europskoga prosjeka prema pokazateljima koncentracije u bankarstvu za referentnu skupinu „malih“ zemalja. To znači da su pokazatelji koncentracije banaka u Hrvatskoj niži od očekivanih vrijednosti u europskome kontekstu kada se uzme u obzir utjecaj stupnja ekonomskog razvitka (koji ima negativan učinak na koncentraciju: što je viši stupanj razvoja, koncentracija je manja) i veličine zemlje (koja također ima negativan učinak: koncentracija je veća u manjim zemljama).
| |
KAMATNE STOPE ULAZE U EUROPU: USPOREDBA KAMATNIH STOPA NA KREDITE U HRVATSKOJ I EUROZONI
HUB Analize broj 1, svibanj 2007
Kamatne stope na neke kredite gotovo su se izjednačile s prosjecima Eurozone. Početkom 2007. kamatne stope na stambene kredite bile su niže u Hrvatskoj nego u Austriji, Finskoj, Grčkoj, Italiji i Sloveniji. Razlika kamatnih stopa nešto je veća kod kredita poduzećima zbog još uvijek većih rizika u tome sektoru.
| |