EBF predstavio preporuke za učinkovitu EU politiku

Zagreb, 12. ožujka 2020. - Dok Europska komisija (EK) priprema stvaranje čvrstog okvira politike Europske unije za borbu protiv perača novca, Europska bankovna federacija (EBF) predstavila je 10. ožujka 2020., izvršnom potpredsjedniku EK, Valdisu Dombrovskisu, svoj nacrt s preporukama za učinkovitu politiku sprječavanja pranja novca Europske unije, poznatu pod nazivom AML.

U nacrtu se navode četiri prioriteta:

HARMONIZIRATI EU AML okvir i ojačati njegove principe utemeljene na riziku;

OVLASTITI superviziju i provođenje zakona širom EU/EEA jačanjem institucionalne arhitekture;

• Omogućiti svim stranama učinkovitu SURADNJU i razmjenu informacija;

BITI PAMETNIJI korištenjem novih alata i tehnologija koji mogu poboljšati postupke dubinske analize.

Na temelju ova četiri prioriteta, EBF je formulirao 20 konkretnih preporuka politika koje su razrađene u nacrtu EBF-a na 40 stranica „Lifting the Curse of Dirty Money“.

Wim Mijs, izvršni direktor Europske bankovne federacije:

„Borba protiv financijskog kriminala zapravo je borba protiv stvarnih kriminalaca koji potkopavaju naše društvo. Potreban nam je europski okvir koji sprječava i zaustavlja kriminal, umjesto da nastavimo sa sadašnjom, nedovoljno kvalitetnom praksom. Banke su zaista dio rješenja. Potrebna nam je učinkovita suradnja svih aktera u financijskom sustavu, kako javnom, tako i privatnom. To znači razmjenu više informacija, i preko granica, te usklađivanje pristupa na europskoj razini. Jednako tako moramo biti pametniji i koristiti nove tehnologije."

Zdenko Adrović, direktor Hrvatske udruge banaka :

„S ciljem što veće učinkovitosti sustava, na razini Europske unije mnogi stručnjaci i Europska bankovna federacija predlažu unaprjeđenje regulacije kako bi se dodatno poboljšala trenutna situacija. Prema zadnjim podacima, na razini Europske unije banke su prijavile više milijuna sumnjivih transakcija od čega je samo 1% procesuiran. Stoga je u cijelom procesu važna koordinacija, aktivna suradnja i razmjena podataka između raznih institucija koje aktivno sudjeluju i kontroliraju sumnjive aktivnosti i pronalaze nedozvoljene transakcije.“ 

Banke, kao čuvari financija, troše milijarde eura na usklađivanje, nadzore nad transakcijama i prikupljanje milijuna izvještaja o sumnjivim aktivnostima. Unatoč tome, kriminalci znaju iskoristiti regulatornu fragmentaciju u Europskoj uniji, omogućujući im da i dalje transferiraju ogromne količine prljavog novca preko granica.

EBF i njegovi članovi predlažu zajedničke akcije privatnog sektora, vlade i snaga reda. Konkretno, četiri prioritetna područja definirana su u nacrtu EBF-a i sastoje se od sljedećih preporuka:

  1. Harmonizirati

Sadašnji okvir za borbu protiv pranja novca uglavnom se sastoji od direktiva koje se različito tumače u državama članicama EU. Usklađivanjem postojećih politika, primjenom izravno primjenjivog zakonodavstva, poboljšat će se poštovanje AML-a i ostavit će se manje prostora za asimetrije na nacionalnoj razini. Jedinstvena pravila koja se odnose na EU / EEA također će pružiti priliku za standardizaciju obveze poznavanja svog kupca (know your customer - KYC) i pridržavanja globalnih pristupa.

  1. Ovlastiti

Deseci državnih i regionalnih supervizora nameću regulatorne zahtjeve financijskim institucijama, ponekad se preklapajući. Osnaživanjem Europskog bankarskog tijela kao ključnog postavljača pravila, AML pravila mogla bi se provoditi na usklađeni način. Supervizori, snage progona i jedinice financijske kontrole (kod nas Ured za sprječavanje pranja novca) moraju koordinirati svoj rad puno bolje, kao i prekogranično, te nužno imati na raspolaganju dovoljna sredstva kako bi se omogućili njihovi pojačani napori.

  1. Surađivati

Izvještavanje o sumnjivim aktivnostima / transakcijama i KYC zahtjevima kreiraju ogromne količine podataka. Samo otkrivanjem i dijeljenjem informacija unutar banaka, između regulatora i između banaka može se doći do  brzog otkrivanja i ublažavanja rizika od financijskog kriminala. Nadalje, uz potpuno poštovanje zakona o privatnosti, potrebno je dalje promicati javno-privatne kanale za razmjenu informacija.

  1. Biti pametniji

Rastuća sofisticiranost kriminalnog ponašanja i međusobna povezanost financijskog sustava zahtijevaju brze reakcije. Nove tehnologije poput umjetne inteligencije mogu ojačati i automatizirati dobar dio zadataka usklađivanja, kako od strane privatnog tako i javnog sektora. Napredna analitika i robotika mogu posebno poboljšati transparentnost krajnjeg vlasništva i KYC postupke.