Radi što uspješnijeg rada Hrvatska udruga banaka (HUB) imenovala je nekoliko strukovnih odbora i pododbora te drugih stalnih ili povremenih tijela. Stručnjaci iz banaka aktivno sudjeluju u radu naših odbora i radnih skupina. Neki se sastaju češće jer je u nekim područjima rada iznimno dinamično, a drugi se okupljaju ovisno o važnosti tema. U nastavku dajemo pregled osnovnih zaduženja i aktivnosti pojedinih odbora i radnih skupina HUB-a.

ODBORI

Odbor za pravna i institucijska pitanja okuplja pravne stručnjake iz banaka članica, a zadatak im je pokrenuti inicijative važne za pravnu funkciju banaka članica. Oni daju prijedloge Izvršnom odboru i drugim tijelima HUB-a. Njihova funkcija najviše dolazi do izražaja kada HUB daje mišljenja o cijelom nizu zakonskih i podzakonskih akata koji se odnose na poslovanje banaka. Članovi Odbora sudjeluju i u radu drugih tijela HUB-a.

Odbor za financijska tržišta (nekadašnji Odbor za upravljanje aktivom i pasivom) okuplja u pravilu odgovorne za upravljanje aktivom i pasivom iz banaka članica, a osnovni im je zadatak razmatranje mjera iz područja centralnobankarskih operacija. Osim s HNB-om, surađuje s HANF-om (Hrvatskom agencijom za nadzor financijskih usluga), Ministarstvom financija i ACI-jem Hrvatska.

Odbor za platni promet od osnutka je vrlo aktivan u rješavanju otvorenih pitanja u funkcioniranju platnog prometa u zemlji. Temeljni su mu zadaci pokretanje inicijativa važnih za obavljanje platnog prometa banaka članica, a ima nekoliko radnih skupina koje se bave operativno-tehničkim pitanjima. Nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju zakoni su usklađeni s legislativom EU. Donošenjem novog Zakona o platnom prometu morali smo uvesti nove standarde, poput novih obrazaca HUB 3 i HUB 3A, standardizirane datoteke za razmjenu podataka s klijentima, FINA-om, državnim tijelima i ostalim sudionicima platnog prometa. Nacionalni odbor za platni promet (NOPP) donio je odluku o osnivanju Hrvatskog odbora za SEPA koordinaciju (HOSK). HUB predsjedava radom HOSK-a, imenuje njegova predsjednika i određuje broj članova u ime pojedinih sudionika. Glavna mu je zadaća bila pripremiti prijelaz platnog prometa na SEPA standarde i tehničke zahtjeve. Da bi se taj posao mogao obaviti, osnovane su dvije radne skupine i četiri operativne grupe koje intenzivno rade na praktičnim rješenjima te pripremi standarda i uputa za sve banke i klijente. Izrađen je i usvojen Nacionalni plan migracije, a nositelj aktivnosti je Hrvatska narodna banka.

Odbor za devizna pitanja pokreće inicijative za obavljanje poslovanja s inozemstvom banaka članica te donosi mišljenja i preporuke o temama iz područja deviznog poslovanja. Liberalizacijom deviznih propisa RH smanjila se potreba za tumačenjem propisa vezanih uz poslovanje s inozemstvom, ali se ulaskom RH u EU  i transponiranjem EU Direktiva i Uredbi u naše zakonodavstvo javila potreba za tumačenjem novih propisa. Osim raznim propisima Odbor se bavi nizom tema iz područja Trade finance, provoznim carinskim garancijama, dokumentarnim akreditivima u zemlji i sl.

Odbor za kartično poslovanje okuplja principalne članove MasterCard Internationala i Visa Europe (Zagrebačka banka d.d., Privredna banka d.d., Erste&Steiermärkische Bank d.d., SG Splitska banka d.d., Raiffeisenbank Austria d.d., Hrvatska poštanska banka d.d., Addiko Bank d.d., OTP banka d.d., Podravska banka d.d. te kartične kuće PBZ Card d.o.o. i Erste Card Club d.d.). Djelokrug njegova rada su nekompetitivna područja kartičnog poslovanja, kao što su sigurnost, tehnologija, pravo i chargeback na razini brendova MC, Visa, AmEx i Diners. U sklopu odbora djeluju Povjerenstvo za sigurnost, Povjerenstvo za tehnologiju, Pravno povjerenstvo, Chargeback Forum, Radna grupa za PCI DSS i Radna skupina za platne kartice (SEPA).

Odbor za upravljanje rizicima osnovan je potkraj 2007. radi transparentnijega utvrđivanja najbolje prakse iz područja upravljanja rizicima na hrvatskom bankovnom tržištu, zajedničkog nastupa prema HNB-u te mogućnosti organizirana djelovanja prema europskim udruženjima, usklađivanja stavova na razini bankarskog sustava o bitnim elementima (područje nacionalnih diskrecija) buduće Basel II usuglašene zakonske regulative te razmjene znanja između članova odbora. Ima tri pododbora, i to za kreditne rizike, za operativne rizike, za tržišne rizike i ICAAP.

Odbor za stambenu štednju osnovan je 2007. i čini ga svih pet stambenih štedionica na hrvatskom tržištu: Prva stambena štedionica, pbz stambena štedionica, Raiffeisen stambena štedionica, Wüstenrot stambena štedionica i HPB stambena štedionica. Zbog specifičnosti posla i problema koje imaju stambene su štedionice odlučile putem HUB-a iznositi svoje stavove radi zaustavljanja negativnih trendova u izmjeni zakonske regulative, zbog kojih je nemoguće ispuniti pretpostavke po kojima su osnovane prije više od deset godina te istodobno pozitivno i stabilno poslovati.

Odbor za funkciju praćenja usklađenosti osnovan je 2010. godine. Pojam usklađenosti (eng. Compliance) relativno je nov, te je u globalnim razmjerima uveden u poslovanje banaka i drugih financijskih institucija. Funkcija praćenja usklađenosti sastavni je i obvezni dio sustava unutarnjih kontrola svake banke. Compliance je kontrolna i savjetodavna funkcija u čijoj je nadležnosti: utvrđivanje i procjena rizika usklađenosti kojem je banka izložena ili bi mogla biti izložena; savjetovanje uprave i drugih odgovornih osoba o relevantnim zakonima, standardima i pravilima, uključujući i informiranje o aktualnostima iz tih područja; procjena rizika vezanih uz učinke izmjena relevantnih propisa, provjera usklađenosti novih proizvoda ili novih postupaka s relevantnim propisima kao i s izmjenama propisa; poslovi savjetovanja u dijelu pripreme obrazovnih programa povezanih s usklađenosti te drugi poslovi vezani uz etično i zakonito poslovanje banaka. U radu Odbora za funkciju praćenja usklađenost sudjeluju rukovoditelji/odgovorne osobe za Compliance iz svih članica HUB-a. Radi ujednačavanja prakse i osnaženja odgovornosti za usklađenost s relevantnim propisima, Odbor je usvojio osnovne zaključke o funkciji praćenja usklađenosti koji su dostupni na ovom linku ( Compliance_osnovni zakljucci_Compliance odbor HUB.pdf)

Odbor za sprječavanje pranja novca okuplja ovlaštene osobe za sprječavanje pranja novca u bankama i njihove zamjenike. S obzirom na specifičnosti problematike pranja novca, aktivno raspravlja, daje mišljenja i preporuke za cijeli niz propisa, odluka i smjernica te potiče na rješavanje tema koje su se u praksi pokazale problematičnima.

Odbor za tržišno komuniciranje osnovan je u svibnju 2009., a njegovi su zadaci analiza postojeće regulative tržišnih komunikacija, praćenje hrvatske regulative i razvoj samoregulacije na temeljima kodeksa struke, uz uvažavanje najboljih iskustava iz međunarodne prakse. Bankovna je industrija, naime, kao i ostali sudionici tržišnog komuniciranja, suočena sa zahtjevnim tržišnim okolnostima te vrlo dubokim promjenama u regulativi koja ubrzano uređuje područje oglašavanja, tržišnog komuniciranja i marketinga u cjelini. Najveći razlog novih i zahtjevnijih pravila igre za oglašivače leži u činjenici da se domaće zakonodavstvo ubrzano usklađivalo s pravnim stečevinama Europske unije kako bi se ubrzao proces ulaska Hrvatske u Uniju. Odbor je usvojio Kodeks oglašavanja s minimumom preporučenih standarda tržišnog komuniciranja za članice Hrvatske udruge banaka, ali i bankovne industrije u cjelini. To će zasigurno olakšati i poboljšati cjelokupni “proizvodni proces” u segmentu tržišnog komuniciranja te unaprijediti suradnju između banaka kao oglašivača, agencija za tržišno komuniciranje i javnosti.

Odbor za korištenje EU fondova osnovan je kako bi banke članice HUB-a što efikasnije pridonijele pripremi i razvoju operativnoga nacionalnog programa konkurentnosti. Cilj je razmjenom iskustava u bankama, prijedlozima i aktivnostima, u suradnji s ostalim dionicima, što kvalitetnije surađivati na programiranju korištenja sredstava Europske unije. U odboru sudjeluju banke članice HUB-a koje su zainteresirane za ovu tematiku, a kao vanjski član sudjeluje predstavnik HBOR-a.

Odbor za društvenu odgovornost kao osnovnu zadaću odredio je aktivno sudjelovanje u poboljšanju znanja i kulture o društvenoj odgovornosti. Bankama koje sudjeluju u radu odbora cilj je nadograditi sve aktivnosti kontinuiranim obrazovnim sadržajima vezanima uz teme društveno odgovornog poslovanja (DOP). Naime, DOP sve više postaje šire područje u poslovanju banaka integrirano u korporativno upravljanje. Odbor surađuje s Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak (HBOR), čiji predstavnik sudjeluje u radu odbora.

Odbor za sigurnost (nekadašnji Odbor za informacijsku sigurnost), osnovan je početkom 2012. radi predstavljanja interesa hrvatskih banaka u području informacijske sigurnosti u Hrvatskoj i inozemstvu. Djelokrug njegova rada je organiziranje zajedničkih aktivnosti radi unapređenja informacijske sigurnosti, razvoja sustava upravljanja rizicima nastalih zloupotrebom informacija i informacijskih kanala te pripremanje i davanje inicijative za formiranje pravne i zakonske regulative informacijske sigurnosti u Hrvatskoj.Članovi Odbora od svibnja 2014. su članovi Information Security Support Group (ISSG) i Cybercrime Information Sharing Expert Group (CISEG) u sklopu European Payments Councila (EPC).

Radna skupina za sigurnost i zaštitu u bankama od travnja 2014. nastavila je svoj rad u okviru Odbora za sigurnost pod novim nazivom: Radna skupina za fizičku sigurnost. Djelokrug rada obuhvaća sve oblike tehničke i fizičke sigurnosti banaka. Redovito surađuje s MUP-om, ponajprije jedanput godišnje u zajedničkoj organizaciji seminara o trendovima razbojništava u poslovnicama banaka, kao i o pitanjima podzakonskih akata. Temeljem nominacije neke od banaka članica, hub dodjeljuje i godišnju nagradu ustrojstvenoj jedinici mup-a koja je te godine najzaslužnija za rješavanje kaznenog djela razbojništva počinjenog u nekoj od poslovnica banaka. U suradnji s MUP-om tijekom 2013. i 2014. godine Radna skupina pripremala je prijedlog novog Zakona o zaštiti novčarskih institucija.

Odbor za poreze zbog sve većeg utjecaja porezne tematike na poslovanje banaka početkom 2014. godine osnovan je Odbor za poreze. O pitanjima porezne tematike prije se raspravljalo u Odboru za pravna i institucionalna pitanja. Odbor za poreze aktivnim pristupom pridonosi stvaranju bolje regulative te potiče rješavanje problema koji stvaraju prepreke i manjkavosti u poslovanju.

Odbor za računovodstvo je osnovan 2015. godine, a teme iz tog područja ranije su se raspravljale unutar Radne skupine za računovodstvo. Uslijed sve značajnijih regulatornih zahtjeva i sve većeg značaja računovodstvene tematike za poslovanje banaka osnovan je Odbor za računovodstvo. Odbor aktivno doprinosi stvaranju i usvajanju bolje regulative te potiče rješavanje problema šire računovodstvene zajednice.

Odbor za poslove sa stanovništvom

Budući da su aktualne teme iz zakonodavstva sve više orijentirane na potrošače i zaštitu potrošača Izvršni odbor HUB-a je u studenom 2017. osnovao Odbor za poslove sa stanovništvom. Zadaće Odbora u općem smislu su zastupanje zajedničkih interesa industrije u svim pitanjima bankarstva za potrošače, a posebice u području financijskih usluga. Odbor će donositi rješenja i standarde s ciljem lakše integracije zakonodavstva, a sve s fokusom na zaštitu potrošača i kvalitetnog odnosa između potrošača i banaka.

Klub glavnih ekonomista osnovan je zbog promicanja uloge glavnih ekonomista u hrvatskim bankama, razmjene iskustava i iznošenja zajedničkih stavova. Šest većih hrvatskih banaka upošljava glavne ekonomiste i/ili osobe zadužene za strateški razvoj, a putem Kluba povremenim anketama želi se prikazati njihovo mišljenje o najvažnijim gospodarskim kretanjima i očekivanjima.

Radna skupina za odnose s javnošću okuplja komunikacijske stručnjake iz banaka članica. Cilj joj je dati rješenja i preporuke za izazove u odnosima s javnošću s kojima se susreću banke i HUB. Radna skupina intenzivno obrađuje aktualna pitanja vezana uz bankovni sektor i donosi smjernice za što učinkovitiju komunikaciju s medijima i javnosti u vrijeme niza promjena i velikih izazova za bankovnu industriju u cjelini. Tako jača uloga funkcije odnosa s javnošću HUB-a, koji i dalje ima stratešku ulogu “glasnogovornika” cjelokupnog sektora.

Ad hoc radne skupine povremena su radna tijela koja se sastaju zbog određenih tema i problema kada nastanu. Obično su kraćeg vijeka i pokušavaju dati prijedloge ili rješenja nadležnim odborima ili Izvršnom odboru HUB-a.