HUB Analize 57: Krediti, dug i gospodarski rast: izlaz iz začaranoga kruga

Zaduženost privatnoga sektora u Hrvatskoj prelazi vrijednost BDP-a. S obzirom na dostignuti stupanj razvoja i iskustva drugih članica EU, to se može smatrati visokim omjerom zaduženosti. Na tim razinama javlja se opasnost ulaska u zonu padajućih prinosa na financijsko produbljivanje (daljnji brži rast dugova od BDP-a). Problem je osobito izražen u sektoru poduzeća. Visoka zaduženost dijela poduzeća može se smatrati opasnom za daljnji rast, jer analiza odnosa kredita poduzećima i industrijske proizvodnje pokazuje da u dugom roku nema rasta bez kredita. Dinamička analiza kratkoročnih odnosa između kredita poduzećima i industrijske proizvodnje pokazuje dominaciju učinka potražnje s vremenskim pomakom od nekoliko mjeseci. To znači da krediti naknadno reagiraju na prethodni rast proizvodnje. Međutim, statistička analiza strukturnih lomova u odnosu kredita i proizvodnje pokazuje prekid do kojega dolazi nakon 2012. Odgovor na pitanje je li moguć rast bez kredita u dugom roku mora poći od činjenice da hrvatsko gospodarstvo nema strukturu koja bi dugoročno mogla podržati rast bez kredita (npr. nema velike dominacije izravnih stranih ulaganja). Stoga spomenuti prekid odnosa kredita i rasta treba tumačiti kao potencijalnu opasnost odnosno simptom dubljih strukturnih problema povezanih s institucijama i rizicima. Jer, potencijalno slab odziv ponude na potražnju za kreditima može usporiti gospodarski rast u dugom roku. Kako se to ne bi dogodilo, na strani ponude kredita treba otkloniti prepreke kreditiranju koje su povezane sa skupom i nepredvidivom regulacijom. Na strani potražnje važno je poticati dokapitalizacije poduzeća. Kroz kapitalno jačanje smanjit će se rizici i stvoriti osnove za rast poduzeća. Sama monetarna politika odnosno dodavanje likvidnosti neće dati rezultata dok se spomenute strukturne prepreke ne otklone.

 

HUB Analize 57 - Krediti i rast

Kategorija