HUB analize 63 "Efikasnost bankarskih sustava u novim državama članicama EU i Jugoistočnoj Europi"

DEA analiza tehničke efikasnosti europskih bankarskih sustava pokazala je da je hrvatski bankarski sustav tehnički efikasan u okviru slabije razvijenih postsocijalističkihekonomija. Među državama nastalima raspadom bivše Jugoslavije uglavnom su identificirani tehnički prilično efikasni bankarski sustavi. U širem europskom okviru, koji uključuje i razvijene zemlje, očekivano se pojavljuje tehnička neefikasnost. Prema pristupu sa strane inputa, stupanj tehničke neefikasnosti je za hrvatski bankarski sustav procijenjen na 23%-30%, zavisno o korištenoj input varijabli (troškovi ili depoziti). Tehničku (ne)efikasnost treba tumačiti odvojeno od koncepta financijske stabilnosti. Postoje tehnički efikasni sustavi poput latvijskog i ciparskog, koji su u proteklom desetljeću prošli kroz ozbiljne bankarske krize. Savršena tehnička efikasnost stoga nije imperativ. Može se govoriti o maksimalizaciji tehničke efikasnosti uz ograničenje financijske stabilnosti. Hrvatski bankarski sustav zadovoljava tako definiran uvjet efikasnosti. Relativno visoka efikasnost znači da prostor za poboljšanje funkcioniranja sustava treba tražiti pretežno u vanjskim, ne-tehničkim poboljšanjima institucionalnog okvira i politika. Analiza efikasnosti u najširem europskom okviru pokazala je da je ekspanzivna fiskalna politika mjerena odnosom kredita državi i BDP-a povezana s nižom tehničkom efikasnošću bankarskih sustava. Taj rezultat ukazuje na opravdanost politika koje idu za raskidom spona između banaka i država.

 

HUB analiza 63

Kategorija