Publikaciju preuzmite ovdje
Zagreb, 11. srpnja 2025. - Hrvatska udruga banaka objavila je najnovije izdanje publikacije HUB Izgledi 1/2025 u kojoj glavni ekonomisti najvećih banaka iznose mišljenja o najvažnijim gospodarskim kretanjima.
2025.: Usporavanje, ali rast BDP-a i dalje blizu 3%
Nakon rasta BDP-a za 3,9% u prošloj godini u Hrvatskoj, glavni ekonomisti u ovoj godini očekuju rast po stopi koja je za cijeli postotni bod niža od prošlogodišnje. Raspon prognoza veoma je uzak: između 2,8% i 3,0% veoma je mala razlika koja dijeli najmanjeg od najvećeg optimista. Glavni doprinos rastu ponovo dolazi iz sfere osobne potrošnje (3,6%; raspon očekivanja od 3,0 do 4,0%). Očekuje se usporavanje rasta bruto investicija, koje su u prošloj godini rasle po iznimno visokoj stopi od 9,9%, na 4,1% (raspon: od 3,5 do 5,1%). Blagi oporavak izvoza (2,8%, uz raspon od 2,0 do 3,7%) bit će poništen snažnijim oporavkom uvoza (4,0%, uz raspon od 3,4 do 4,5%).
Snažna reakcija uvoza logičan je odgovor na daljnji rast agregatne potražnje u uvjetima ograničene domaće ponude, budući da su najvažnija ograničenja povezana sa stisnutim tržištem rada. Očekuje se daljnje smanjenje stope nezaposlenosti na 4,7% prema ILO metodologiji, uz cjelogodišnji pritisak na rast plaća po nominalnoj stopi od 9,0%, što uz očekivanu (prosječnu) stopu inflacije od 3,2% daje očekivani rast realne prosječne bruto plaće od gotovo 6% za 2025. godinu.
Uzak je raspon očekivanja omjera fiskalnog deficita i BDP-a 2025. godine (2,6% +/-1pb), no velik je raspon očekivanja 10-godišnjeg prinosa na državne obveznice do kraja ove godine: interval je od 3,10 do 3,55%, uz prosjek od 3,24%, što je malo iznad aktualnih razina na tržištu.
Ključna pitanja: Trumpove carine i monetarna politika
Ekonomisti su u anketi odgovarali na dva ključna pitanja o temama koje će bitno utjecati na ostvarenje prikazanih prognoza. Na pitanje o Trumpovim carinama odgovori uglavnom polaze od teza da one neće izazvati recesiju, ali će preko učinka neizvjesnosti usporiti rast (SAD) ili otežati oporavak (EU), iako europodručje ima kapacitet da kroz fiskalnu ekspanziju, napose u Njemačkoj, ublaži eventualno negativan učinak sažimanja međunarodne razmjene. Zbog toga bi europsko gospodarstvo moglo biti manje pogođeno carinama od američkog.
U pogledu očekivanja monetarne politike u Eurosustavu, ekonomisti se malo razilaze. Tri glasa su za to da će ECB smanjiti kamatne stope još jednom, na 1,75%, a jedan je glas za to da će aktualna razina prekonoćne kamatne stope od 2,00% ostati do kraja godine. Kako god bilo, svi se slažu da je Eurosustav već postigao svoj inflacijski cilj od 2% inflacije na godinu, što znači da se aktualni kamatni ciklus približio svome kraju, pa i u tom svjetlu treba tumačiti ranije prikazane prognoze dugoročnih prinosa.
Pogled na 2026. godinu: robustan rast
Očekivanja za hrvatsko gospodarstvo za iduću godinu jako su slična očekivanjima za ovu (rast po stopi od 2,9% uz najvažniji doprinos osobne potrošnje i investicija), ali uz ipak nešto niži rast plaća (6,5%) i nižu stopu inflacije (2,6%). Rast investicija ubrzat će s 4,1 ove na 4,7% iduće godine zbog očekivano ubrzanog korištenja EU sredstava iz NPOO-a i početka intenzivnijeg korištenja fondova iz višegodišnjeg financijskog okvira 2021.-2027. Razdoblje proračunskog deficita će se nastaviti (-2,4%), ali će omjer javnog duga i BDP-a zahvaljujući nastavku gospodarskog rasta konvergirati prema 56%. Dugoročni obveznički prinosi bit će neznatno veći nego na kraju ove godine.
Sveukupno, treba očekivati gospodarsku stabilnost i ponavljanje scenarija koji promatramo ove godine.
