Opatija, 8. svibnja 2026. - Nakon uvodnih predavanja drugog dana 29. znanstveno-stručne konferencije „Financijsko tržište“ održana je panel-rasprava pod nazivom „Strategija tržišta kapitala - u akciji“, koja je okupila stručnjake iz javnog i privatnog sektora.
Raspravu je moderirala Martina Verić, članica Upravnog vijeća Hanfe, a sudjelovali su državni tajnik u Ministarstvu financija Matej Bule, direktor Sektora financijskih usluga Erste&Steiermärkische bank d.d. Branimir Britvić, voditeljica Odjela razvoja i ugovaranja ulaganja Hrvatske banke za obnovu i razvitak Željka Idžan, Managing Partner društva Invera Equity Partner Slaven Kordić, izvršni direktor društva Interkapital d.d. Matko Maravić i predsjednica Uprave PBZ Croatia osiguranja Rosa Marić.
Sudionici panela osvrnuli su se na prvu godinu provedbe Strateškog okvira Ministarstva financija Republike Hrvatske za razdoblje 2025.–2030. te raspravljali o stvarnom napretku, otvorenim pitanjima i daljnjim koracima u razvoju domaćeg tržišta kapitala. Pritom su se složili kako je prva godina provedbe Strategije donijela važan pomak, prije svega kroz pokretanje niza inicijativa, ali i realniju sliku izazova koji se pojavljuju tek u fazi implementacije. Posebno je naglašeno da razlika između planiranog i operativno izvedivog ostaje jedan od ključnih testova uspješnosti Strategije.
„Iza nas je prva godina i sada trebamo nastaviti istim putem“, poručio je Bule. Nadovezao se Maravić kazavši da su smjer i suradnja je odlična, ali da rezultate nećemo vidjeti odmah te moramo biti strpljivi.
U raspravi o odgovornostima i napretku istaknuto je da, uz regulatorne iskorake, i dalje postoje strukturna ograničenja – od složenosti administrativnih zahtjeva do neravnoteže između ponude kvalitetnih investicijskih prilika i potražnje na tržištu.
Jedno od središnjih pitanja panela bila je likvidnost domaćeg tržišta kapitala i pronalazak uzroka ograničene aktivnosti na tržištu te rasprava o pristupu koji bi otklonio postojeće prepreke za povećanje aktivnosti na domaćem tržištu. Pritom je u kontekstu razvoja tržišta kapitala naglašeno da on otvara poduzećima alternativne putove financiranja mimo bankovnih kredita te se raspravljalo i o tome što takva promjena znači i za bankarski sektor – potrebu za prilagodbom poslovnog modela ili stvaranje novih poslovnih prilika.
„Bilo bi dobro da na burzi dobijemo kompanije iz sektora koje sada nemamo, bilo bi odlično da imamo brzorastuće tvrtke. Volio bih da idući IPO bude veliki, značajan. Jedan veliki će napraviti više koristi za tržište nego nekoliko malih. U idućih pet godina moramo napraviti veliki IPO“, jasno priželjkuje Maravić. Složio se Kordić kazavši da će jedan IPO vrijedan 300 milijuna eura privući veliku količinu ulagača.
Opatija, 8. svibnja 2026. - „Jedan veliki IPO u idućih pet godina moramo imati. Nije bitan sektor, jako je važno da ta tvrtka ima korporativno upravljanje, da se gradi kultura. Financijska pismenost mora biti na obje strane – i malih ulagača i tvrtki“, napomenuo je Britvić.
Poseban fokus rasprave stavljen je na konkretne mjere predviđene Strategijom. Raspravljalo se o uvođenju investicijskih računa s povoljnim poreznim tretmanom, razvoju sandboxa PutNaTržište te osnivanju IPO fonda. Istaknuto je da se upravo kroz ove alate očekuje snažniji poticaj mobilizaciji kapitala i razvoju tržišta, no i da će njihov stvarni učinak ovisiti o brzini i kvaliteti implementacije.
Panelisti su se osvrnuli i na pitanje izlaznih strategija za fondove rizičnog i privatnog kapitala, gdje domaće tržište još uvijek ima ograničenu ulogu. Ipak, razvoj Zagrebačke burze i stvaranje stabilnog IPO pipelinea prepoznati su kao ključni preduvjeti za dugoročnu promjenu te dinamike.
Isto tako, otvoreno je pitanje kvalitetne radne snage u fondovskoj industriji. Naime, kako Marić kaže, veliki svjetski mirovinski fondovi ulažu u alternativne klase imovine, oko 10 posto.
„Mi smo na razini svih fondova na oko 2 – 3 posto i postoji dovoljno prostora za rast. Primjerice, PBZ/CO fond ima 3,5 posto imovine uloženo kroz 35 ulaganja. Potrebno nam je zadržati kvalitetan kadar koji će takve investicije moći napraviti i provesti. Najveći izazov su nam privlačenja kvalitetnih ljudi koji će to raditi“, rekla je Marić.
U kritičkom osvrtu panelisti su ocjenjivali prvu godinu provedbe Strategije te pritom otvorili pitanje pravovremenosti reformi u odnosu na fazu ekonomskog ciklusa, naglašavajući važnost iskorištavanja trenutnog pozitivnog tržišnog momentuma.
Zaključno, panel je ukazao na značajan potencijal domaće štednje, od kojih se velik dio i dalje nalazi u depozitima. Za njegovo aktiviranje nužna je koordinirana uloga svih dionika – regulatora, financijske industrije i države – uz jačanje financijske pismenosti, dostupnosti investicijskih proizvoda i povjerenja građana u tržište kapitala. Panel je zaključen pozivom na provedbu konkretnih i mjerljivih aktivnosti do kraja 2026., koje će biti ključne za daljnju transformaciju i jačanje hrvatskog tržišta kapitala.