Opatija, 7. svibnja 2026. - Predsjednici uprava najvećih hrvatskih banaka su na 29. stručnoj konferenciji „Financijsko tržište“ koja je i ove godine okupila vodeće stručnjake iz financijskog sektora, poslovne zajednice i akademske zajednice, govorili o stambenom kreditiranju, prilikama za rast te razvoju tržišta kapitala.
Istaknuto je da je razina financijske pismenosti građana danas puno viša nego prije, što je odlična prilika za razvoj ne samo bankarskih proizvoda nego i tržišta kapitala. Napomenuli su da je hrvatski bankarski sustav iznimno stabilan, konkurentan i razvijat će se dalje.
Bankari su se prisjetili velikog lanjskog refinanciranja stambenih kredita. Od tada, najveće banke u Hrvatskoj imaju stabilan rast.
Na okruglom stolu “Bankarstvo u novom ciklusu: Profitabilnost, stambeno kreditiranje i održivost tržišta nekretnina” sudjelovali su:
- Marko Badurina, Hrvatska poštanska banka, predsjednik Uprave
- Balázs Békeffy, OTP banka, predsjednik Uprave
- Liana Keserić, Raiffeisenbank Hrvatska, predsjednica Uprave
- Mario Žižek, Addiko banka, predsjednik Uprave
"Razina znanja i obrazovanja u segmentu kredita je sve viša i viša. To je pozitivno, trend je pozitivan. Bankari žive od plasiranja kredita. Financijska pismenost i edukacija, prava potrošača pozitivno utječu na naš posao" rekao je Žižek. Kazao je da više od 70 posto stanovnika nerado i s nelagodom razovara o svojim financijama. Radili su istraživanje prije dvije godine – 35 posto je reklo da priča o financijama, a danas je to već 42 posto.
"Građani su postali aktivni dionici na tržištu kapitala. Pravi test se pokazao ne samo činom refinanciranja, nego i načinom – prelazak s varijabilne na fiksnu kamatnu stopu. To je dokaz trajnije financijske pismenosti", pojasnila je Keserić. Otvorila je i novu temu za buduće rasprave, a to je uređivanje tržišta najma. "Sustav bi se trebao s time više baviti. Uređenje tržišta najma iznimno je važno", rekla je Keserić
"Moramo kreirati sustav koji pomaže investitorima i razmatrati sustav poreza koji bi trebao biti veći za prazne stanove", kazao je Békeffy. Napomenuo je da je potražnja za nekretninama ogromna, a ponuda mala. "Svi traže novogradnju, u Zagrebu još više. Prostorni planovi se moraju mijenjati, pojednostaviti administracija, procesi su spori", zaključio je Békeffy
Badurina je ponovio da moramo i dalje inzistirati na financijskoj pismenosti, a hrvatski bankarski sustav omogućit će kredite svima: "Duboko smo integrirani u europodručje. Velika je ponuda novca u sustavu, stambeni krediti u Hrvatskoj su najniži u EU. Vidjet ćemo u lipnju hoće li se mijenjati i koliko referentna kamatna stopa, ECB će biti oprezan zbog cijena energenata. Ne očekujem agresivne promjene", zaključio je Badurina.
Na okruglom stolu “Tržište kapitala kao sljedeća razvojna faza: Uloga banaka u investicijskoj transformaciji Hrvatske”, sudjelovali su:
- Dalibor Ćubela, Zagrebačka banka, predsjednik Uprave
- Dinko Lucić, Privredna banka Zagreb, predsjednik Uprave
- Christoph Schoefboeck, Erste banka, predsjednik Uprave
"Tržište kapitala će se i dalje razvijati, vjerujem da će oko 20 posto građana na razne načine biti uključeno. Nužno je da regulatorno budemo bolji, pravno stabilniji, administrativno lakši i brži. Ne smije nam se događati da investicije budu zaključane zbog odluke regulatora", upozorio je Ćubela. Istaknuo je da se ne treba bojati isticati snagu bankarskog sustava: "Jak bankarski sektor posljedica je volje naroda – to je štednja građana. Sve što je izvan bankarskog sektora manje je regulirano. Imamo preko 40.000 klijenata koji ulažu na tržištu kapitala", kazao je Ćubela.
Dinko Lucić je istaknuo da očekuje nastavak rasta likvidnosti, ubrzanje izlazaka kompanija na burzu te daljnje produbljivanje tržišta kapitala: "Posebno je važno razvijati konkretne inicijative i nove financijske instrumente koji već danas daju rezultate, poput PBZ Minibond programa, koji otvara dodatne mogućnosti financiranja za mala i srednja poduzeća te istodobno širi investicijsku ponudu na tržištu. Kada govorimo o investicijskoj budućnosti Hrvatske, energetski sektor imat će važnu ulogu kroz razvoj obnovljivih izvora i provedbu energetske tranzicije". Hrvatska ima snažan potencijal u turizmu, ponajprije kroz selektivni razvoj, uz daljnja ulaganja u kvalitetu i specijalizirane segmente, poput zdravstvenog turizma: "Uz to, infrastrukturna ulaganja, potaknuta povoljnim geostrateškim položajem, te razvoj proizvodnje hrane kao strateškog sektora, bit će među glavnim pokretačima investicija i održivog dugoročnog gospodarskog rasta", zaključio je Lucić.
Christoph Schoefboeck ističe da je tržište kapitala ključ za uspješne firme: "Vjerujem da će Unija tržišta kapitala biti koji korak dalje nego danas. Želim da u Hrvatskoj možemo brže u tu transformaciju. Imamo sve što je potrebno za to – kazao je Schoefboeck. Naglasio je da je ovo društvo posljednjih desetljeća preživjelo velike krize i konzervativnost je normalna: "Ipak, financijska pismenost se mjerljivo povećava. Narodne obveznice i trezorci su pomogli u tome. Moramo pružiti digitalne alate i olakšati klijentima ulaganja. Dugoročna štednja je u fondovima , a ne na a vista računu", zaključio je Schoefboeck .
Bankari se slažu da je stabilnost bankarskog sustava garancija razvoja gospodarstva budućnosti. Uz višu razinu financijske pismenosti, veći broj instrumenata na tržištu kapitala, vjeruju da će rast hrvatskog gospodarstva nastaviti ovim tempom dalje.