Opatija, 22. svibnja 2025. – Nakon uvodnog dijela 28. znanstveno-stručne konferencije Financijsko tržište, koja je danas započela u Opatiji, održana su dva okrugla stola na kojima su sudjelovali čelni ljudi najvećih hrvatskih banaka. Tema prvog panela bila je „Banke kao pokretači rasta: kreditiranje, investicije i tržište kapitala u novim makroekonomskim uvjetima“, a rasprava se usredotočila na regulatorna i zakonska ograničenja, uključujući ograničavanje kamatnih stopa te uvođenje makroprudencijalnih mjera Hrvatske narodne banke koje stupaju na snagu 1. srpnja, a kojima se postavljaju novi kriteriji za odobravanje kredita u bankama.
„Uvođenjem makroprudencijalnih mjera ograničavanja kreditiranja predviđa se kontrakcija novog kreditiranja od 20-tak posto do najviše 30 posto, zbog čega klijenti nastoje prije njihovih stupanja na snagu realizirati svoje potrebe“, istaknuo je Dinko Lucić, predsjednik Uprave Privredne banke Zagreb. Što se tiče usmjeravanja likvidnosti najviše ćemo se fokusirati na kreditiranje srednjih i malih poduzeća čije je veliko pitanje postizanje konkurentnosti domaćih tvrtki iz tako male zemlje kao što je Hrvatska u okviru eurozone. Bez obzira na makroprudencijalne mjere građanstvo će i dalje htjeti realizirati svoje životne potrebe, poput kupovine nekretnine. Međutim, mjere koje se donose, naglašava Lucić, ipak će dovesti do određenog hlađenja u tom segmentu i s aspekta upravljanja rizicima prezaduživanja očekuje da će biti uspješne.
Christoph Schoefboeck, predsjednik Uprave Erste banke, ne smatra da će pad gospodarskih aktivnosti dovesti do recesije i rasta loših kredita: “Hrvatska već nekoliko godina bilježi dobre rezultate i konstantan rast i mi smo optimisti da će se takav trend nastaviti u nadolazećem razdoblju zahvaljujući integriranosti u Europsku uniju i vrlo dobre fiskalne situacije“.
Na pitanje ograničavanja i ukidanja bankarskih naknada, panelisti su se složili da takve mjere nisu opravdane. „Bankarski sektor je krvotok svakog gospodarstva i trebamo se potruditi da očuvamo njegovu stabilnost i snagu. Banke podržavaju i žele poboljšanje standarda društva i senzibilirane su na osjetljive skupine stanovništva, no smatramo da uvođenjem besplatnih servisa otvaramo pandorinu kutiju gdje se može postaviti pitanje zašto neki drugi servisi nisu također besplatni. Naknade se najvećim dijelom usmjeravaju na održavanje sustava, sigurnost i razvoj i to nam je važan izvor prihoda obzirom na volatilnost kamatnih prihoda“, naglasio je Dalibor Ćubela, predsjednik Uprave Zagrebačke banke.
Na drugom okruglom stolu govorilo se o digitalizaciji, održivosti i prilagodbi novim tržišnim trendovima. Predsjednik Uprave OTP banke Balázs Békeffy osvrnuo se na digitalnu tranziciju s pozicije klijenata. „Kada smo prije desetak godina počeli s online kreditima, klijent je predao zahtjev preko web stranice, ali je na kraju ipak završio u poslovnici jer je odobravanje kredita išlo presporo. Danas to traje sedam minuta što najbolje opisuje koliko nam digitalizacija olakšava i ubrzava procese“.
Da u digitalnoj tranziciji treba biti oprezan naglasila je Liana Keserić, predsjednica Uprave Raiffeisenbank Hrvatska istaknuvši kako je važno prepoznati razliku između trenda i hype-a koji je prolazan. „Bankarski sektor prolazi kroz veliku transformaciju i uspijevaju oni koji znaju spojiti digitalizaciju s personaliziranim pristupom. Umjetnu inteligenciju svakako doživljavamo kao trend koji možda smanjuje radnu snagu, ali s druge strane utječe na podizanje efikasnosti i mijenja načine plaćanja i korištenja bankarskih proizvoda. Poslovnice prestaju biti mjesta za svakodnevne transakcije i fokusiraju se na kompleksnije financijske procese, a sve te promjene zahtijevaju značajna ulaganja“.
Digitalnu tranziciju svakako može olakšati regulacije, no kada se uzme u obzir da je Europska unija od 2019. do 2024. godine donijela gotovo 13.000 novih propisa, jasno da taj put nije jednostavan. Mario Žižek, predsjednik Uprave Addiko banke naglasio je kako je danas puno lakše upogoniti tehnologiju nego ju izgraditi i uskladiti sa svim regulatornim zahtjevima. „Banke moraju uskladiti sve sustave — od pravne službe, cyber sigurnosti, compliancea do drugih odjela — kako bi učinkovito zaštitile klijente. No, dio odgovornosti leži i na samim korisnicima, koji se moraju educirati kako bi mogli pratiti brojne promjene u digitalnoj tranziciji. Fokus naše banke je financijsko opismenjavanje, a u tom području nastojimo prilagoditi sadržaj različitim dobnim skupinama. Zanimljivo je da Hrvati općenito imaju puno znanja o financijama, čak i više nego u mnogim drugim europskim državama. Međutim, ključni problem je što se o financijama premalo razgovara jer većina Hrvata smatra novac tabu temom“, zaključuje Žižek.
Kategorija
