Publikaciju možete preuzeti ovdje

Fintech donosi digitalnu transformaciju cjelokupnog financijskog poslovanja na temelju tehnologija vezanih uz internet, Big Data i algoritme. Ne obuhvaća samo fintech startupove i Big Tech kompanije koje ulaze u područje financijskih usluga. Klasične financijske institucije drugi su najveći ulagači u fintech. One traže poslovno održive načine prožimanja starih i novih tehnologija. S druge strane, najveće nebankarske fintech kompanije ulaze u bankarstvo, sklapaju partnerstva s bankama, preuzimaju ih i apliciraju za bankarske licence.

Fintech je po svojoj prirodi globalni biznis. Fintech startupovi teže globalnoj skalabilnosti po uzoru na Big Tech. EU u tom procesu zaostaje za SAD-om i Kinom jer još nije postignuto jedinstveno tržište financijskih usluga: svega 3% europskih potrošača koristi usluge ponuđača iz neke druge države članice. Međutim, fintech će biti katalizator tržišne arbitraže i unifikacije u Europskoj uniji.

U odnosima između klasičnih banaka, fintecha, Big Techa i ostalih financijskih institucija, svi su svima i potencijalni partneri i konkurenti, osobito u području mobilnih plaćanja. O novom izgledu tržišta u konačnici će odlučiti potrošači. Ta utakmica, kao i profiliranje novih navika potrošača, još nisu pri kraju, a u mnogim segmentima nalaze se tek na početku.

Fintech se može podijeliti na četiri velika dijela: (1) fintech kredit, (2) fintech debit i upravljanje računima, (3) blockchain i kriptovalute i (4) ostale aplikacije vezane uz tržišta kapitala, upravljanje portfeljima, osiguranja i druge segmente.

Fintech kredit nisu samo P2P (eng. peer to peer) platforme za izravno kreditiranje koje čine zanemariv dio kreditnog tržišta u EU iako su u jugoistočnoj Aziji i SAD-u već zauzele značajne tržišne udjele. Sve što podiže procesnu efikasnost kreditnih procesa na bazi tehnologija zasnovanih na internetu, osobito automatizirani kredit skoring i metode digitalne identifikacije na bazi Big Data i umjetne inteligencije (AI), dio je fintecha. Klasične banke već su duboko ušle u taj segment.

Fintech debit obuhvaća segment mobilnih plaćanja i servisa vezanih uz upravljanje računima i depozitima fizičkih i pravnih osoba. Primjena revidirane direktive PSD2 i API otvorenog bankarstva povećava konkurenciju, širi krug  ponuditelja na treće strane pružatelje usluga, ali otvara pitanje povjerenja, sigurnosti, navika, te financijske i digitalne pismenosti potrošača.

Blockchain i kriptovalute najmlađe su članice fintech područja. Njihova velika obećanja do sada se nisu realizirala. Međutim, nakon samo 10 godina od početka komercijalizacije izuma vide se naznake da bi bitcoin mogao postati «digitalno zlato», a naprednije inačice blockchaina poput znatno bržeg ripple blockchaina, koji je omogućio partnerstvo s kartičarima te ethereuma na kojem se razvijaju pametni ugovori, pokazuju ozbiljne potencijale. Blockchain moguće Facebookove valute libre i njenog platnog sustava izazov je za regulatore, države i klasične monetarne sustave.

Blockchain i pojava kriptoimovina doveli su do razvoja kripto tržišta kapitala. Uz pomoć digitalnih tokena prikupljaju se sredstva za poslovne poduhvate, upravlja se poticajima, smanjuju asimetrije informacija između ulagača i poduzetnika, ali u slabije reguliranom okviru koji je bremenit rizicima. U budućnosti se očekuje brz razvoj u ovom segmentu koji je prisutan i u Hrvatskoj.

Prihvaćanje fintech rješenja najbrže se odvija u srednje razvijenim zemljama (Kina, Rusija) a najsporije u razvijenim zemljama (Japan, Francuska). Širenju fintech rješenja pogoduju razina ukupnog gospodarskog razvoja, tehnološki razvoj i liberalna regulacija. Po brzini prihvaćanja u EU ističu se Irska, Nizozemska i Velika Britanija, u kojoj do Brexita posluje oko 60% europskih fintech kompanija.

Fintech kompanije koriste i slabu konkurenciju odnosno postojeće marže, te necjenovnom konkurencijom pokušavaju poboljšati tradicionalne usluge. Cjenovna konkurencija fintecha najjača je u međunarodnim plaćanjima. Klijenti se za fintech ne odlučuju samo zbog ušteda, već i zbog raspoloživosti i brzine usluga, ali ne i zbog korisničkog iskustva što pokazuje prostor za napredak.

Financijske usluge zasnovane na klasičnim informatičkim i internetskim tehnologijama nisu na zalasku zbog pojave fintecha. U Hrvatskoj broj klasičnih transakcija karticama i kreditnih prijenosa veoma brzo raste. S 1,45 milijuna ugovorenih usluga internet bankarstva, što predstavlja 54% svih korisnika interneta, Hrvatska je na 21. mjestu u EU i postoji velik prostor za napredak koji je još veći u području e-trgovine. Međutim, konkurencija sprječava da rast volumena dovede do proporcionalnog rasta prihoda banaka.

Trend i struktura glavnih odrednica prihoda i rashoda hrvatskih banaka pokazuju da klasične bankarske poslove možemo smatrati zrelom industrijom u fazi konsolidacije, koja je nalik telefoniji pred 20 godina. Neto prihodi i troškovi u realnom se iskazu smanjuju, što objašnjava smanjenje udjela financijskog sektora u BDP-u sa 6,2% na 5% između 2011. i 2018. godine.

Konsolidacija, okrupnjavanje i internacionalizacija odnosno globalizacija financija će se nastaviti. Održivost toga procesa na hrvatskom tržištu ovisit će o pronalasku uravnotežene regulacije koja će hrvatskim bankama, u okviru Bankovne unije, omogućiti istovjetnu regulaciju na kakvu nailaze i njihovi konkurenti. Na taj će se način spriječiti regulatorne arbitraže, seljenja aktivnosti u druge zemlje i osigurati zadržavanje znanja i talenata u zemlji. Samo u takvim uvjetima hrvatski mobilni potrošači neće svoje potrebe rješavati „klikanjem negdje drugdje“.

Kategorija

Društvene mreže