Objave za medije

Izašao je novi HUB Pregled koji kroz sedam poglavlja analizira glavna i najnovija kretanja poslovanja banaka u Hrvatskoj. Između ostalog, i da se Hrvatska nalazi u skupini s većinom država članica EU koje bilježe manju vrijednost kredita u bilancama u odnosu na prošlu godinu. No, podaci o kreditnim transakcijama i novoodobrenim kreditima pokazuju početak oporavka kreditiranja svih sektora.

Direktori Ekonomskih istraživanja iz Addiko banke - Hrvoje Stojić te iz Raiffeisen banke – Zrinka Živković Matijević novo su vodstvo Kluba glavnih ekonomista Hrvatske udruge banaka. Članovi Kluba jednoglasno su na posljednjoj sjednici izabrali g. Stojića predsjednikom, a gđu Matijević Živković dopredsjednicom za sljedeće dvije godine. U proteklom dvogodišnjem razdoblju Klubom je predsjedavao Hrvoje Dolenec, direktor Makroekonomskih i tržišnih analiza u Zagrebačkoj banci.

Prema posljednjem izračunu za treće tromjesečje 2016., vrijednosti novih stopa, koje vrijede od početka Nove godine su 12M NRS1: 1,26% (HRK), 1,66% (EUR); 12M NRS2: 0,93% (HRK) 1,50% (EUR); 12M NRS3: 1,13% (HRK), 1,64% (EUR). Kod kredita banaka koje primjenjuju NRS kao varijabilni parametar kamatne stope na kredite građanima najnoviji pad Nacionalne referentne kamatne stope bit će vidljiv na ratama koje dospijevaju u veljači ove godine.

U godini koja je na izmaku zabilježili smo blagi, solidan rast novoodobrenih kredita što smatramo dobrim startom za 2017. Hrvatska bi tijekom 2017. iz EU fondova mogla povući novih 10,1 milijardu kuna pa bi novo domaće kreditiranje, koje uvijek prati te investicije u visini dodatne trećine iznosa, trebalo samo s te osnove u sljedećoj godini porasti za oko 3,6 milijardi kuna, ili čak za oko 4,5 milijardi u 2018.

Događanje je bila prigoda i za Ministarstvo pravosuđa Republike Hrvatske da podsjeti na Vladine „Smjernice za restrukturiranje duga poduzetnika izvansudskim sporazumom“ koje su usvojene još u listopadu prošle godine. Zaključeno je da su potrebne dodatne stimulativne mjere za podupiranje ISR-a u Hrvatskoj, da bi dužnici razgovore o nagodbi trebali započeti što ranije te da je važno uspostaviti bolje povjerenje među vjerovnicima kako bi se zajedničkim dogovorom došlo do najboljeg rješenja za svaku pojedinu tvrtku. Upravo zato, naglašena je i potreba za uključivanjem medijatora koji mogu aktivno rukovoditi tim dobrovoljnim procesom.

Financijske mule igraju vrlo važnu ulogu u pranju novca jer kriminalne mreže pristupaju ukradenoj robi ili sredstvima bez otkrivanja svojeg identiteta. U protivnom bi ih čekale zatvorske kazne, globe, služba za opće dobro ili povratak primljenih sredstava žrtvama. Tijekom 2014. i 2015. U Hrvatskoj su zabilježena 142 slučaja kojima su financijske mule sa svojih tekućih računa prenosile novac ostvaren počinjenjem kaznenih djela (uglavnom računalnih prijevara)

U posljednje vrijeme na stranicama društvenih mreža pojavili su se oglasi koji privlače potencijalne kupce na povoljnu kupnju različite brendirane robe (obuće, odjeće i drugih predmeta) - „HOT SALE“, „80% OFF“, „Discount Sale“ ponude i slično. Riječ je o lažnim stranicama koje služe za prikupljanje osobnih podataka i podataka o kartici, dok kupci robu za koju misle da su je naručili ne dobivaju

Europska bankovna federacija (EBF) predstavila je Europskoj komisiji (EK) svoju viziju bankovnog poslovanja na Jedinstvenom digitalnom tržištu pod nazivom „Innovate. Collaborate. Deploy.“ („Inoviraj. Surađuj. Pokreni.“) U dokumentu je identificirano devet ključnih pitanja koje je potrebno riješiti u bliskoj budućnosti kako bi tvrtke koje se bave financijskom tehnologijom učinkovito razvijale inovativne bankarske usluge u Europskoj uniji

Na temelju analize blokiranih računa koju je izradio HUB, Ovršni zakon neće riješiti problem većeg broja blokiranih građana, posebno onih koji su dužni do nekoliko desetaka tisuća kuna, a kojih je u postotku najviše u strukturi blokiranih računa. Posebno zato što u pravilu banke za takva dugovanja i nemaju hipoteku kao glavni instrument osiguranja niti se na temelju ovršnog pravomoćnog rješenja pokušavaju naplatiti prodajom nekretnina za takva dugovanja.

Hrvati su štedljivi i njihova financijska imovina brzo raste, premda se kamatne stope nalaze na povijesno najnižim razinama. U isto vrijeme, Hrvati nisu više gladni kredita. Njihov se iznos smanjuje. Zbog toga neto financijska imovina hrvatskih građana raste brže od ukupne financijske imovine. Zaključci su to analize koju je povodom nadolazećeg Svjetskog dana štednje izradila Hrvatska udruga banaka.