Objave za medije

Događanje je bila prigoda i za Ministarstvo pravosuđa Republike Hrvatske da podsjeti na Vladine „Smjernice za restrukturiranje duga poduzetnika izvansudskim sporazumom“ koje su usvojene još u listopadu prošle godine. Zaključeno je da su potrebne dodatne stimulativne mjere za podupiranje ISR-a u Hrvatskoj, da bi dužnici razgovore o nagodbi trebali započeti što ranije te da je važno uspostaviti bolje povjerenje među vjerovnicima kako bi se zajedničkim dogovorom došlo do najboljeg rješenja za svaku pojedinu tvrtku.

U godini koja je na izmaku zabilježili smo blagi, solidan rast novoodobrenih kredita što smatramo dobrim startom za 2017. Hrvatska bi tijekom 2017. iz EU fondova mogla povući novih 10,1 milijardu kuna pa bi novo domaće kreditiranje, koje uvijek prati te investicije u visini dodatne trećine iznosa, trebalo samo s te osnove u sljedećoj godini porasti za oko 3,6 milijardi kuna, ili čak za oko 4,5 milijardi u 2018.

Prošlogodišnji rezultat banaka podiže i njihovu stopu adekvatnosti kapitala na prosječno 22,5% po čemu smo među prvih četiri zemlje Europske Unije. To jamči stabilnost i kapitalnu snagu za pokretanje novog kreditnog ciklusa, ali i oslonac u slučaju eventualnih kriza ako se one u Hrvatskoj više ikada pojave, izjavio je danas direktor Hrvatske udruge banaka Zdenko Adrović. Istovremeno, procjenjuje da je povrat na kapital (ROE) iznosio oko 9,5% čime su po profitabilnosti hrvatske banke u donjoj skali poretka EU zemalja.

Najveći dio štednje građana su u obliku oročenih kunskih i deviznih depozita, koji zajedno čine gotovo dvije trećine ukupne štednje (63,5% u kolovozu ove godine). Primjetan trend i postupnog povećavanja oročenja šrednje na duži rok (na razdoblja dulja od dvije godine, pa i na razdoblja između jedne i dvije godine), dok se značajno smanjuje interes za oročavanja na razdoblja kraća od jedne godine. Istodobno je značajno porastao i udio štednje po viđenju u ukupnoj štednji građana – s 21,1% u 2010. na trenutnih 36,5%.

Izašao je novi HUB Pregled koji kroz sedam poglavlja analizira glavna i najnovija kretanja poslovanja banaka u Hrvatskoj. Između ostalog, i da se Hrvatska nalazi u skupini s većinom država članica EU koje bilježe manju vrijednost kredita u bilancama u odnosu na prošlu godinu. No, podaci o kreditnim transakcijama i novoodobrenim kreditima pokazuju početak oporavka kreditiranja svih sektora.

Direktori Ekonomskih istraživanja iz Addiko banke - Hrvoje Stojić te iz Raiffeisen banke – Zrinka Živković Matijević novo su vodstvo Kluba glavnih ekonomista Hrvatske udruge banaka. Članovi Kluba jednoglasno su na posljednjoj sjednici izabrali g. Stojića predsjednikom, a gđu Matijević Živković dopredsjednicom za sljedeće dvije godine. U proteklom dvogodišnjem razdoblju Klubom je predsjedavao Hrvoje Dolenec, direktor Makroekonomskih i tržišnih analiza u Zagrebačkoj banci.

Prema posljednjem izračunu za treće tromjesečje 2016., vrijednosti novih stopa, koje vrijede od početka Nove godine su 12M NRS1: 1,26% (HRK), 1,66% (EUR); 12M NRS2: 0,93% (HRK) 1,50% (EUR); 12M NRS3: 1,13% (HRK), 1,64% (EUR). Kod kredita banaka koje primjenjuju NRS kao varijabilni parametar kamatne stope na kredite građanima najnoviji pad Nacionalne referentne kamatne stope bit će vidljiv na ratama koje dospijevaju u veljači ove godine.

U godini koja je na izmaku zabilježili smo blagi, solidan rast novoodobrenih kredita što smatramo dobrim startom za 2017. Hrvatska bi tijekom 2017. iz EU fondova mogla povući novih 10,1 milijardu kuna pa bi novo domaće kreditiranje, koje uvijek prati te investicije u visini dodatne trećine iznosa, trebalo samo s te osnove u sljedećoj godini porasti za oko 3,6 milijardi kuna, ili čak za oko 4,5 milijardi u 2018.

Događanje je bila prigoda i za Ministarstvo pravosuđa Republike Hrvatske da podsjeti na Vladine „Smjernice za restrukturiranje duga poduzetnika izvansudskim sporazumom“ koje su usvojene još u listopadu prošle godine. Zaključeno je da su potrebne dodatne stimulativne mjere za podupiranje ISR-a u Hrvatskoj, da bi dužnici razgovore o nagodbi trebali započeti što ranije te da je važno uspostaviti bolje povjerenje među vjerovnicima kako bi se zajedničkim dogovorom došlo do najboljeg rješenja za svaku pojedinu tvrtku. Upravo zato, naglašena je i potreba za uključivanjem medijatora koji mogu aktivno rukovoditi tim dobrovoljnim procesom.

Financijske mule igraju vrlo važnu ulogu u pranju novca jer kriminalne mreže pristupaju ukradenoj robi ili sredstvima bez otkrivanja svojeg identiteta. U protivnom bi ih čekale zatvorske kazne, globe, služba za opće dobro ili povratak primljenih sredstava žrtvama. Tijekom 2014. i 2015. U Hrvatskoj su zabilježena 142 slučaja kojima su financijske mule sa svojih tekućih računa prenosile novac ostvaren počinjenjem kaznenih djela (uglavnom računalnih prijevara)