Analiza stres testa: Banke utočište stabilnosti

Autor: Velimir Šonje

 

U nedjelju 26. listopada u podne Europska bankovna uprava (engl. European Banking Authority, EBA) objavila je dugo očekivane rezultate stres testa za 123 velike banke iz 21 države članice EU i Norveške, a Europska središnja banka istovremeno je objavila rezultate za još nekoliko banaka iz baltičkih država i Slovačke.

Stres test je razotkrio ozbiljne slabosti u 24 europske bankovne grupacije*, od kojih niti jedna nije ključna za hrvatsko gospodarstvo. Stres testu podvrgnuto je i šest pan-europskih bankovnih grupacija koje imaju veliku važnost za hrvatsko bankarstvo i gospodarstvo: talijanske Intesa Sanpaolo i UniCredit, austrijske Erste i Raiffeisen, francuska Societe Generale te mađarski OTP. Sve su prošle stres test.

HNB je usporedo s EBA-om i ECB-om objavio rezultate pregleda aktive prema zajedničkoj europskoj metodologiji (tzv. Asset Quality Review, AQR) za Zagrebačku, Privrednu, Erste i Raiffeisenbank, koji pokazuju da reklasifikacija aktive dovodi do minimalnog pada omjera adekvatnosti kapitala za 0,6 bodova, tako da ukupni omjer kapitalne adekvatnosti ostaje na iznimno visokih 20,2%. Rezultate treba tumačiti kao još jednu potvrdu stabilnosti i otpornosti hrvatskih banaka. Osim što su i same izrazito visoko kapitalizirane (v. HUB Pregled, slike br. 34 i 35), sada znamo i to da posluju u okviru međunarodnih grupacija visoko otpornih na stres.

Što je stres test?

Složeni proizvodi ili usluge koji uključuju značajne rizike za ljude – npr. dizala, mostovi, automobili, brane, skije ili vojne operacije, zahtijevaju testiranje pod posebnim pritiskom (vježbu). Svrha je utvrditi njihovu otpornost u ekstremnim uvjetima. Isto vrijedi i za banke. U stres testu se pretpostavljaju negativni ekonomski scenariji – iznenadni i snažni padovi BDP-a i vrijednosti imovina, uključujući i valute, te snažna povećanja nezaposlenosti. Potom se pomoću simulacija računaju gubici u bankama u trogodišnjem razdoblju i provjerava imaju li banke dovoljno sredstava (vlastitog kapitala) da izdrže udar dugotrajne krize. Pretpostavljeno razdoblje stresa je 2014.-2016.     

Zašto se sada provodi stres test?

Prvi EU stres test proveden je 2011. Međutim, rezultati nisu bili vjerodostojni. Većina stručnjaka i tržišnih sudionika tada je procijenila da su scenariji stres testa bili preblagi, a načini klasifikacije plasmana i vrednovanja financijskih instrumenata neujednačeni. Zbog toga su rezultati usporedbe među bankama iz različitih zemalja bili tek djelomično upotrebljivi, a neke su banke, nakon stres testa koji su prošle, zapale u ozbiljne probleme.

Potom su pri Europskoj bankovnoj upravi (engl. European Banking Authority, EBA) i Banci za međunarodna poravnanja u toku 2012. i 2013. provedena istraživanja  (BIS-ov RCAP i Izvješća EBA-e o usklađenosti izračuna rizikom ponderirane aktive) koja su razotkrila razlike u klasifikaciji i vrednovanju imovine među pojedinim bankama odnosno supervizorskim praksama u članicama EU. Usporedo su postavljani temelji arhitekture Europske bankovne unije čija se izgradnja dovršava ovih dana prijelazom nadležnosti za nadzor banaka u zemljama Eurozone pod okrilje Europske središnje banke.

Početak ujedinjenog nadzora  u sustavu s više od 6,000 banaka nije bilo moguće zamisliti ako se prethodno ne uspostavi jedinstven izvještajni sustav i ne provede prethodni test otpornosti kako bi novi regulator imao jasnu sliku početnog stanja banaka koje će nadzirati, ali i velikih banaka (poput britanskih) u EU ali izvan Eurozone, s kojima su banke pod nadzorom ECB-a usko povezane. U tu je svrhu prvo proveden pregled kvalitete aktive prema ujednačenim kriterijima, poznat prema kratici AQR (engl. Asset Quality Review). AQR je bio tek prethodni korak nužan za provedbu stres testa čiji su rezultati sada dostupni javnosti.

Tko je proveo stres test?

Stres test formalno provodi Europska središnja banka, no stvarni koordinator je Europska bankovna uprava, EBA, uz pomoć Europskog odbora za sistemske rizike (engl. European Systemic Risk Board, ESRB). ESRB je tijelo koje je utvrdilo krizni scenarij stres testa. Test je proveden uz koordinaciju s Europskom komisijom i nacionalnim bankovnim supervizorima. Scenariji su potkraj travnja o.g. dostavljeni bankama koje su pod kontrolom svojih nadzornika provele pretpostavke scenarija kroz simulacijske modele i dostavile rezultate, ali nakon što je prethodno dovršen pregled kakvoće aktive AQR. EBA je rezultate stres testa prije objave provjerila s lokalnim supervizorima. Jednostavan opis poslovnog procesa stres testa može se pronaći na stranicama EBA-e.

Zašto je stres test važan?

Postoji pet razloga zbog kojih je stres test i inače jedna od najvažnijih aktivnosti nadzora banaka. Ta važnost posebno dolazi do izražaja u rijetkim trenucima kada bankovna supervizija prolazi kroz veliku transformaciju, kao što je slučaj u EU, gdje ECB sada preuzima vodeću ulogu od nacionalnih supervizora:

1.       Podizanje stupnja borbene spremnosti. Kao što nema učinkovite vojske bez vježbi, tako se i stres test može shvatiti kao vježba funkcioniranja banaka i regulatora u visoko stresnim uvjetima, što podiže efikasnost cjelokupnog sustava.

2.       Konvergencija očekivanja. Svi tržišni sudionici dobivaju isti krizni scenarij dizajniran od strane tijela koje je specijalizirano i zaduženo za praćenje (i zamišljanje) negativnih makroekonomskih udara (ESRB). Krizni scenarij treba tumačiti kao budilicu koja sprječava uspavljivanje u idealiziranim slikama svijeta koje se uobičajeno šire u mirnim vremenima. Krizni scenarij je koristan podsjetnik kako može izgledati loš razvoj događaja.

3.       Preventivno djelovanje. Osim što potiče spremnost na psihološkoj razini, stres test potiče i preventivna djelovanja. Banke u pravilu same prolaze kroz stres test prije nego što komuniciraju rezultate regulatorima. To im otvara vremenski prozor za preventivnu korekciju ako procijene da bi mogle pasti na stres testu. Europske su banke poduzele i poduzimaju brojne akcije prodaje rizične aktive i dokapitalizacije. Prema EBA-i, od siječnja do rujna ove godine banke koje su podvrgnute stres testu prikupile su 53,6 mlrd € osnovnog i 39,1 mlrd € dopunskog kapitala. Samo Deutsche Bank je prikupila 8,5 milijardi eura (i prošla test).

4.       Povećanje razvidnosti i vjerodostojnosti. Opisane koristi ni izbliza ne bi bile tako velike da nema objave rezultata. Banke žive od povjerenja i učinit će sve da javnosti i klijentima dokažu stabilnost. Kontrola od strane klijenata i javnosti kao krajnjih sudaca puno je važnija od kontrole koju obavljaju regulatori koji su puki zastupnici. Objava rezultata stres testa stoga je hrabar potez kojim banke i regulatori dokazuju opredijeljenost za razvidnost u poslovanju, ne bi li se povećala vjerodostojnost. To u konačnici vodi ka većoj stabilnosti sustava.

5.       Korektivno djelovanje. Pad na stres testu ne znači da će banka otići u stečaj. Naprotiv, pad na stres testu važan je motiv za jačanje kapitalne snage. ECB je objavila da banke koje su pale na stres testu u roku od 2 tjedna po objavi rezultata moraju dostaviti planove dokapitalizacije, nakon čega imaju devet mjeseci da te planove i provedu. Kod nekih banaka koje nisu prošle na testu realizacija planova već je u tijeku.

Koji su kriteriji i scenariji stres testa?

Prolaz ili pad na stres testu zavisi o tome koliki je omjer osnovnog kapitala (engl. Tier 1) i rizikom ponderirane aktive (stopa adekvatnosti osnovnog kapitala) kroz tri godine u kojima se projicira scenarij stres testa (2014.-2016.). Konstrukcija kapitalnog omjera odgovara onoj koju supervizori trenutno primjenjuju. Konstrukcija se naziva prijelaznom, jer sve odredbe o priznavanju kapitala temeljem novih propisa Basela III još nisu u primjeni (konačna primjena za neke odredbe počinje tek 2019.). U osnovnom scenariju (engl. Baseline scenario), stopa adekvatnosti osnovnog kapitala ne smije pasti ispod 8%, a u kriznom scenariju (engl. Adverse scenario), stopa adekvatnosti ne smije pasti ispod 5,5%. Neka glavna obilježja scenarija prikazana su u sljedećoj tablici, a detalji se mogu pronaći ovdje:

Neka glavna obilježja scenarija za EU i Hrvatsku  

Varijabla

EU

Hrvatska

Osnovni scenarij

Krizni scenarij

Osnovni scenarij

Krizni scenarij

2014

2015

2016

2014

2015

2016

2014

2015

2016

2014

2015

2016

Realni BDP, %

1,5

2,0

1,8

-0,7

-1,5

0,1

0,5

1,2

1,0

-3,8

-5,7

-2,3

Inflacija, CPI, %

1,2

1,5

1,7

1,1

0,6

0,0

1,3

1,5

1,6

1,3

0,8

-0,3

Stopa nezaposlenosti

10,7

10,4

10,1

11,3

12,3

13,0

17,6

17,2

17,7

18,5

20,5

23,2

Cijene nekretnina

0,9

2,7

3,8

-7,9

-6,2

-2,1

-4,0

1,3

2,8

-11,4

-6,7

-1,8

Prinos na državnu obveznicu, dugi rok

2,9

3,2

3,3

4,4

4,3

4,4

5,1

5,4

5,5

6,7

6,6

6,7

Izvor: ESRB

Zanimljivo je da se u kriznom scenariju za zemlje koje su uključene u stres test, a još nisu uvele euro i imaju određeni stupanj valutne nestabilnosti, pretpostavlja pad vrijednosti valute i negativan učinak deprecijacije na BDP. Pretpostavljena stopa deprecijacije za Hrvatsku iznosi 15%, a očekivani negativni učinci na stopu rasta BDP-a iznose: -0,6% 2014., -2,2% 2015. i -3% 2016. Za Hrvatsku su izračunati najnegativniji učinci deprecijacije tečaja na BDP među zemljama iz ove skupine koja pored Hrvatske uključuje i Češku, Poljsku, Mađarsku i Rumunjsku.

Kakvi su rezultati stres testa?

U stres test su uključene 123 banke iz 21 države članice EU i Norveške. Riječ je o bankama čija je sistemska važnost tolika, da njihova aktiva sačinjava oko 70 posto bankarskog sustava EU mjerenog veličinom aktive i više od 80 posto aktive svih banaka koje će od sljedećeg mjeseca potpasti pod izravni nadzor ECB-a u okviru jedinstvenog mehanizma nadzora banaka SSM-a. Iako hrvatske banke nisu samostalno uključene u stres test, one su posredno utjecale na rezultate, jer je stres test proveden na najvišoj razini konsolidacije. To znači da su rizici kojima je primjerice izložena neka banka-kćer u Hrvatskoj uključeni u izračun ukupnog rezultata neke banke-majke na konsolidiranoj osnovi. Stoga treba promatrati ukupne rezultate za bankovne grupacije u čijem sklopu posluju vodeće hrvatske banke.

Prosječna stopa adekvatnosti osnovnog kapitala s kojom su 123 banke ušle u stres test iznosi visokih, do prije krize nezamislivih 11,5%. Pregledom kakvoće aktive (AQR-om) početna je točka revidirana na 11,1%. Nakon stresa, u kriznom scenariju, prosječna stopa adekvatnosti osnovnog kapitala pada na još uvijek visokih 8,5%. Takav rezultat pokazuje visok stupanj stabilnosti europskog bankovnog sustava u cjelini. Iz rezultata je također vidljiv puno jači učinak stresnog šoka (-2,6 postotnih bodova = 8,5-11,1), od učinka pregleda kakvoće aktive prema jedinstvenim europskim kriterijima (AQR-a: -0,4 postotna boda = 11,1-11,5). Što se tiče pregleda kakvoće, AQR-a, HNB je na svojim mrežnim stranicama (također u nedjelju 26. listopada) objavila rezultate AQR-a za četiri najveće banke – Zagrebačku, Privrednu, Erste i Raiffeisenbank, ukazujući na minimalno smanjenje stope adekvatnosti kapitala za 0,6 postotnih bodova nakon primjene jedinstvenih kriterija AQR-a. Prosječna stopa adekvatnosti ukupnog kapitala četiri vodeće hrvatske banke ostaje na i dalje iznimno visokih 20,2% nakon primjene jedinstvenih kriterija AQR-a.

Umjesto malih modifikacija uzrokovanih AQR-om, treba promatrati rezultate stres testa za cjelokupne bankarske grupacije u kojima posluju naše najveće banke. Ukupno 24 od 123 velike europske banke  nisu prošle stres test (19,5% od ukupnoga broja). Najlošije su prošle banke iz Italije (9), Grčke (3), Cipra (3), Slovenije (2) i Belgije (2): 20 od 24 banke koje su pale na testu (83,3%) dolazi iz tih zemalja. Treba im pribrojiti još po jednu austrijsku, francusku, irsku, njemačku i portugalsku banku:

Banke koje nisu prošle stres test

NAZIV BANKE

DRŽAVA SJEDIŠTA

OMJER OSNOVNOG KAPITALA U KRIZNOM SCENARIJU 2016. (kriterij: > 5,5%)

Österreichische Volksbanken ‐ AG

Austrija

2,1%

AXA Bank Europe

Belgija

3,4%

Dexia

Belgija

5,0%

Bank of Cyprus plc.

Cipar

1,5%

Cooperative Central Bank ltd.

Cipar

-8,0%

Hellenic Bank Public Company ltd.

Cipar

0,5%

Muenchener Hypothekenbank eG

Njemačka

2,9%

C.R.H.

Francuska

5,5%

Eurobank Ergasias

Grčka

-6,4%

National Bank of Greece

Grčka

-0,4%

Piareus Bank

Grčka

4,4%

Permanent tsb plc.

Irska

1,0%

Banca Carige s.p.a.

Italija

-2,4%

Banca Monte dei Pasci di Siena s.p.a.

Italija

-0,1%

Banca Picolo Credito Valtallinese

Italija

3,5%

Banca Popollare Dell' Emiglia Romagna

Italija

5,2%

Banca Popolare di Milano

Italija

4,0%

Banca Popolare di Sondrio

Italija

4,2%

Banca Popolare di Vicenza

Italija

3,2%

Banca Popolare Societa Cooperativa

Italija

4,7%

Veneto Banca S.C.P.A.

Italija

2,7%

Banco Comercial Portugues

Portugal

3,0%

Nova kreditna banka Maribor

Slovenija

4,4%

Nova ljubljanska banka

Slovenija

5,0%

Izvor: EBA

Rezultati pokazuju da se sve banke ne mogu promatrati na isti način. Na primjer, stanje kod susjeda Slovenaca donekle se popravilo nakon državnih dokapitalizacija: NKB Maribor i NLB „na knap“ padaju stres test. Isto se odnosi na belgijsku Dexiu, francusku C.R.H i većinu talijanskih banaka osim Cariage i Monte dei Pasci di Siena. Zanimljivo je primijetiti kako različite banke različito prolaze u gotovo istom kriznom okružju, u Grčkoj: dok Piareus ostaje solventna i u slučaju snažnog šoka, Eurobank i National bank of Greece tonu duboko u tehničku nesolventnost. Stoga rezultate ne treba tumačiti rigidno, jer 5,5% nije ništa drugo nego arbitrarno odabran broj. Banke na gornjoj listi razlikuju se u pogledu vjerojatnosti stečaja odnosno sposobnosti rješavanja svojih kapitalnih problema u narednih devet mjeseci.

Čak 19 banaka s gornje liste već je poduzelo neke kapitalne akcije do trenutka objave rezultata stres testa, tako da je od 24,2 mlrd € identificiranog kapitalnog nedostatka u međuvremenu namaknut veći dio. Ostale se banke nalaze u ubrzanim postupcima traženja rješenja. Financial Times je već u nedjelju objavio da je jedno od najzvučnijih imena s gornje liste – Banca Monte dei Pasci di Siena, prema nekim izvorima najstarija banka na svijetu, potpisala savjetnički ugovor sa Citibank o pronalaženju opcija za rješenje problema kapitala, pri čemu nisu isključene ni opcije udruživanja s drugim, kapitalno jačim bankama.

Kako su prošle banke koje su važne za hrvatsko gospodarstvo?

Stres testu podvrgnuto je i šest pan-europskih bankovnih grupacija koje imaju veliku važnost za hrvatsko bankarstvo i gospodarstvo: talijanske Intesa Sanpaolo i UniCredit, austrijske Erste i Raiffeisen, francuska Societe Generale te mađarski OTP. Sve su prošle test. Rezultate treba tumačiti kao još jednu potvrdu stabilnosti i otpornosti hrvatskih banaka. Osim što su i same izrazito visoko kapitalizirane (v. HUB Pregled, slike br. 34 i 35 i HNB-ov izvještaj o AQR-u), sada znamo i to da posluju u okviru međunarodnih grupacija koje su visoko otporne na stres.

Rezultati za banke pod čijim okriljem posluju najvažnije hrvatske banke

NAZIV BANKE

OMJER OSNOVNOG KAPITALA U OSNOVNOM SCENARIJU 2016. (kriterij: > 8,0%)

OMJER OSNOVNOG KAPITALA U KRIZNOM SCENARIJU 2016. (kriterij: > 5,5%)

UniCredit S.p.A.

9,6%

6,8%

Intesa Sanpaolo S.p.A.

11,2%

9,3%

Erste Group Bank AG

11,2%

7,6%

Raiffeisen Zentralbank Oestereich AG

9,5%

7,8%

Societe Generale

10,6%

8,1%

OTP

17,0%

11,9%

 
Što rezultat znači za tržišta?

Europski stres test 2014 prevladao je jednu od glavnih boljki nevjerodostojnog testa iz 2011. Napravljen je prema identičnoj metodologiji klasifikacije aktive, jer je dirigentska palica ECB-a morala osigurati vjerodostojnost vježbe s obzirom na predstojeće preuzimanje bankovne supervizije nad europskim bankovnim grupacijama. Ostaje pitanje koliko će krizni scenarij uvjeriti tržišne sudionike u otpornost banaka: hoće li brojke iz kriznog scenarija biti percipirane kao stvarno krizne, ili će tržišta opet smatrati da je scenarij preblag, odnosno, da je moguća i jača kriza od one pretpostavljene najcrnjim scenarijem? Mogući su i metodološki prigovori o tome da stres test nije na odgovarajući način uzeo u obzir mrežne međuzavisnosti među povezanim bankama i povratne sprege koje nastaju u kompleksnim sustavima.

Drugo otvoreno pitanje odnosi se na učinak objave rezultata na tržišta kredita. Neki su komentatori očekivali da će ova objava pustiti kreditnog duha iz boce, kao da je kreditni potencijal do sada bio zatočen u bankama jer su se one susprezale od preuzimanja novih rizika dok se ne verificira snaga njihovih kapitalnih pozicija. Takvo je tumačenje upitno, jer naglašava samo jedan čimbenik kretanja kredita. Na kretanje kredita utječu i objektivna kretanja u gospodarstvu, brzina restrukturiranja, fiskalna politika, rizici i kvaliteta projekata te niz drugih čimbenika zbog kojih je teško vjerovati da jedan događaj, ma kako važan, može pokrenuti novi kreditni ciklus.

Unatoč tome, objava rezultata stres testa 26. listopada 2014. ima povijesnu važnost za europski bankarski sustav. Označava definitivni početak ECB-ove nadležnosti za nadzor banaka u zemljama članicama Europske bankovne unije. Učvršćuje vjerodostojnost postupka stres testova s javnim objavama rezultata, što je važan korak u razvoju modernih supervizorskih metoda. Pokazuje da su vodeće europske banke u protekle 3-4 godine prevalile dug put kapitalnog jačanja, tako da su danas neusporedivo snažnije i spremnije sačuvati novac svojih klijenata pod teretom eventualnih kriznih udara nego pred nekoliko godina. Za Hrvatsku je važno da su i njene banke i supervizori makar neizravno i u ograničenom obujmu sudjelovali u ovoj vježbi, a najvažnije je da su dobri rezultati za grupacije u kojima posluju naše vodeće banke potvrdili da se nastavlja razdoblje najdulje bankovne stabilnosti u modernoj hrvatskoj povijesti.

 

 
**Ovaj se izvještaj zasniva na izvještajima EBA-e. U raznim medijskim izvještajima iz različitih izvora postoje manje razlike u podacima. Na primjer, ECB spominje brojku od 130 banaka koje su podvrgnute stres testu, dok EBA izvještava o 123 banke, što je broj banaka za koje su objavljeni rezultati u EBA-inim dokumentima. Razlika je uglavnom nastala zbog spajanja i preuzimanja banaka u toku 2014. te zbog činjenice da je ECB izvijestio i o rezultatima za banke država Baltika i Slovačke. Također, u nekim se izvještajima spominje 25 umjesto 24 banke koje nisu prošle stres test. Razlika se odnosi na jednu banku (španjolska Liberbank) koja s krajem 2013. nije udovoljavala minimalnim kapitalnim omjerima, no ta banka je suštinski prošla testiranje, jer u cijelom razdoblju testa ima omjer kapitalne adekvatnosti veći od 5,5%. ECB i EBA su objavile izvještaje istovremeno.

Kategorija