Objave za medije

Fintechi ubrzano mijenjaju svijet oko nas, a nove tehnologije nude kreativna rješenja koja mogu olakšati i ubrzati financijske transakcije, istaknuto je na konferenciji Zagreb – financijsko središte, koja je održana 29. listopada 2019. u organizaciji Poslovnog dnevnika, a čije su središnje teme bile bankarski trendovi i fintech.

Godine 2017. počinje rast udjela depozitnog novca jer se novac u uvjetima niskih kamatnih stopa ostavlja na računima. Smanjen je udjel oročenih depozita zbog niskih kamatnih stopa te je zbog toga blago smanjen i udjel deviznih depozita koji se sada kreće oko 2/3.

Fintech donosi digitalnu transformaciju cjelokupnog financijskog poslovanja na temelju tehnologija vezanih uz internet, Big Data i algoritme. Ne obuhvaća samo fintech startupove i Big Tech kompanije koje ulaze u područje financijskih usluga.

Nastavak trenda pada kamatnih stopa na kredite jednim se dijelom može objasniti padom kamatnih stopa na depozite. Drugi važan čimbenik je jačanje konkurencije u svjetlu oporavka potražnje za kreditima, što je dovelo do smanjenja kamatne marže.

Nakon usklađivanja s Općom uredbom o zaštiti podataka (GDPR), kreditne i financijske institucije, članice grupa kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj, u ponedjeljak, 26. kolovoza 2019., nastavljaju s djelomičnom razmjenom podataka o građanima.

Suočeni s boljim očitanjem rasta u prvom tromjesečju od očekivanja, glavni ekonomisti hrvatskih banaka revidirali su svoje projekcije za 2019. u pozitivnom smjeru.

Teme konferencije bile su investicije u turizmu, energetiku i promet te su najavljene značajne investicije u te sektore.

Analiza opisuje ponašanje vodećih središnjih banaka, njihov utjecaj na tržišne kamatne stope i prijenos promjena kamatnih stopa sa svjetskih na hrvatska financijska tržišta.

Neto kamatna marža za prvo tromjesečje ostala je na približno istoj razini kao u zadnjem tromjesečju 2018. (2,56%), no i takva je za 0,27 bodova niža nego u prvom tromjesečju 2018.

Teritorijalna rasprostranjenost poduzetničke aktivnosti potvrđuje značajne regionalne razlike u svim bitnim indikatorima, što objašnjava razlike u bruto domaćem proizvodu po stanovniku i razini nezaposlenosti.