Zagreb, 9. studenog 2022. - U organizaciji Poslovnog dnevnika te uz partnerstvo Hrvatske udruge banaka održana je konferencija „Zagreb – bankarsko i financijsko središte“ kojoj je cilj bio produbiti raspravu o izazovima za gospodarstvo i financijski sustavu Hrvatskoj u okolnostima povijesno visoke inflacije i ekonomske neizvjesnosti, kao i prilikama koje donosi uvođenje eura u Hrvatskoj.
Konferencija je započela pozdravnim govorima glavnog urednika Poslovnog dnevnika Vladimira Niševića i direktora Hrvatske udruge banaka Zdenka Adrovića.
Vladimir Nišević, glavni urednik Poslovnog dnevnika istaknuo je da se konferencija “Zagreb – bankarsko i financijsko središte“ održava šesti put za redom te da se prethodnih godina govorilo o ulasku u eurozonu, no nitko nije znao što nas čeka. „Naime, Hrvatska ulazi u eurozonu u nikada izazovnijim vremenima, u okolnostima invazije u Ukrajini, inflacije koja nagriza plaće i ugrožava kupovnu moć potrošača te rasta kamatnih stopa. Stoga je jasno da će naš financijski sektor morati odgovoriti na niz izazova, a danas tražimo odgovore. Financijski sektor je bio i ostao najstabilniji i vjerujemo će takav i ostati”, rekao je Nišević.
Zdenko Adrović, direktor Hrvatske udruge banaka istaknuo je da ulazak u euro predstavlja više od puke zamjene valuta, ušteda i nestanka tečajnog rizika već donosi promjene u ekonomskoj politici. “HUB želi potaknuti javnu raspravu o dugoročnim benefitima uvođenja eura. Manevarski prostor monetarne i fiskalne politike proširit će se nakon ulaska Hrvatske u europodručje. Protucikličke ekonomske politike u fazama usporavanja i recesija djelovat će snažnije nego dosad. Međutim, povećat će se opasnosti akumulacije makroekonomskih neravnoteža u fazama ekonomske ekspanzije”, poručio je Adrović. “Priključenje eurozone je pozitivan događaj koji sam po sebi neće riješiti ništa, ali otvara nove prilike. Moguće je da u početku mnogi to neće doživjeti zbog inflacije, ali ona će proći i za nekoliko godina vidjet ćemo da imamo više koristi nego štete, kao naši susjedi Slovenci koji su odavno prigrlili zajedničku valutu”, zaključio je Adrović.
U nastavku događanja, Velimir Šonje, direktor Arhivanalitike predstavio je zaključke publikacije „HUB Analize 75: Pred vratima eura s pogledom na dugi rok: inflacija i makroekonomske neravnoteže“. Kod ulaska u eurozonu ključno je pitanje što će se događati s inflacijom, rastom i makro neravnotežama u 5 do 7 godina te kako se uz sve to uklapa financijski sektor sa snažnim potencijalom da doprinese rastu, smatra Šonje. Također, osvrćući se na prethodne recesije, istaknuo je da smo povijesno imali tendenciju padati jače i dulje od ostalih, a tek je ‘lockdown’ kriza bila prva u kojoj smo manje stradali i vrlo brzo se izvukli. Tome je pridonio niz strukturnih razloga; sektori poput građevine, IT-ja i poljoprivrede nisu puno osjetili inflaciju, uslužni sektor je otporniji, a ubrzanom oporavku pomogao je i snažan priljev EU sredstava.
“Unatoč raširenoj percepciji, ulaskom u euro imat ćemo puno manje problema jer se naš kapacitet za borbu s krizama jako povećao”, poručuje. Problemi nastupaju u razdobljima uzleta u kojima se bez adekvatnog odgovora nakupljaju makroekonomske neravnoteže. Na umu treba imati da će nakon 2026. značaj EU fondova početi padati, a iz primjera južne Europe vidljivo je da je potom konvergencija puno manje sigurna.
“Sve priče oko zaokruživanja inflacije su zapravo šum, bitno je što će se s njom događati u srednjem i dugom roku. Ona može ostati povišena zbog konvergencije. Pitanje je njezina održivost: raste li zbog veće produktivnosti što je kao dobar kolesterol ili jer se ekonomija napuhuje zbog viška agregatne potražnje što je kao loš kolesterol. Sva priča svodi se na to kakve ćemo politike voditi da se spriječe makroekonomske neravnoteže, a da imamo značajan rast”, smatra Šonje dodajući da su to strukturne politike, fiskalna te makrobonitetne mjere ključne za održanje konvergencije.
“Mi u strukturnim politikama jednostavno nismo dobri, ne provodimo reforme, igra će se igrati između fiskalne i makrobonitetne. Ne bude li fiskalna dovoljno restriktivna, HNB i u nekoj mjeri i Hanfa, morat će posezati za mjerama prema financijskom sektoru, a to je šteta jer su svi pokazatelji daleko ispod kritičnih vrijednosti”, kaže. Ipak, fiskalna politika ima ogromne potencijale jer se javljaju novi izvor prihoda poput emisijske dobiti. I domaće financijsko tržište, sada marginalno kao izvor kapitala, ima razvojni doprinos ako se budu poticala uvrštenje državnih poduzeća te dužnički instrumenti.
“Financijski sektor ne generira makro neravnoteže, ima ogroman potencijal za doprinos rastu nakon uvođenja eura, a da bi se to dogodilo trebamo pametne politike”, zaključio je Šonje.
Na panel raspravi pod naslovom “Za euro spremni” sudjelovali su Zdenko Adrović, direktor Hrvatske udruge banaka, Darko Gulija, CTO, Elektronički računi, Hrvoje Krstulović, predsjednik Udruženja investicijskih i mirovinskih fondova HGK, Marijana Oreb, članica Uprave HAMAG-BICRO-a, Vjeko Peretić, predsjednik Uprave Pro grupe, Christoph Schoefboeck, predsjednik Uprave Erste banke. Sudionici su raspravili o utjecaju ulaska Hrvatske u eurozonu na financijski i bankarski sektor, i to kroz prizmu troškova i benefita, zakonskih procedura i promjena regulative. Panel je moderirao glavni urednik Poslovnog dnevnika, Vladimir Nišević.
Kategorija
