Objave za medije

Zajednička suradnja srodnih tvrtki s obrazovnim instituacijama, poticanje zaposlenika i mladih na nove izazove, ulaganje u najmoderniju tehnologiju i znanje, izlazak na zapadno-europska tržišta s kvalitetnim proizvodom konkurentnih cijena te brži rad pravosuđa i bolja regulativa, osnovni su recepti jednih od najpoznatijih slavonskih poduzetnika za razvoj poduzetništva u Hrvatskoj i Slavoniji.

Od Hrvatske narodne banke sada očekujemo upute o načinu obavještavanja klijenata te da osigura dovoljno kunskih sredstava u slučaju većeg interesa klijenata za tim kreditima

U povodu presude Europskog suda koja se odnosi na slučaj rumunjskih dužnika po kreditu u švicarskim francima, pojašnjavamo okolnosti ugovaranja kredita u valutnoj klauzuli CHF te predviđanja u kojoj mjeri navedena presuda nema direktnog utjecaja na Hrvatsku, upravo suprotno onome što ističe Udruga Franak.

To konkretno znači da Hrvatska u dogledno vrijeme ne treba očekivati pritisak iz inozemstva na rast kamatnih stopa na kredite te će njihovo kretanje ponajprije ovisiti o domaćim gospodarskim izgledima u zemlji i cijeni domaćeg izvora financiranja odnosno depozita.

Prema anketi na koju su odgovorili o zaprekama rastu odnosno o razlozima relativnog zaostajanja Hrvatske za drugim državama članicama iz Nove Europe, ekonomisti iz banaka ističu četiri područja na kojima treba ukloniti strukturna ograničenja želimo li nastaviti gospodarski rasti jednako ili brže od drugih zemalja: (1) reforme institucija (među kojima slabu vladavina prava, nepredvidive i česte izmjene i tumačenja propisa), (2) restrukturiranje i privatizacija državnih poduzeća, (3) tržište rada i obrazovni sustav te (4) integriranost hrvatskog gospodarstva u europske lance vrijednosti.

Nakon što je u 2016. godini uspostavljen nov način obavljanja platno-prometnih transakcija po pravilima SEPA-e (jedinstvenog područja plaćanja u eurima; engl. The Single Euro Payment Area), od 05. lipnja 2017. u Hrvatskoj započinje primjena HRK SDD Sheme – SEPA Izravno terećenje koje poduzećima i komunalnim tvrtkama omogućava da izravna terećenja kojima korisnici plaćaju njihove usluge, provode jednostavno i brzo, samo s jednom poslovnom bankom, uz bolju kontrolu, niže troškove za primatelja i efikasniju neprekinutu obradu naloga.

Hrvatske banke su 2017. nastavile poslovati u uvjetima visoke likvidnosti i smanjenja aktive uslijed prodaja portfelja. Zbog toga je smanjena bilanca bankarskog sustava (ukupni plasmani su za 1% niži u travnju ove u odnosu na travanj prošle godine) i manja je potreba banaka za novim izvorima sredstava. Pritisak na pad kamatnih stopa se u takvim uvjetima nastavio, a smanjena je i potreba za inozemnim financiranjem. Zbog toga je udjel inozemne pasive pao na povijesni minimum od 7,8%. Inozemni dug sektora smanjen je 3,7 milijardi eura u protekle dvije godine. Banke su 2016. prodale 5,9 milijardi loših kredita, u prvom tromjesečju ove godine još 1 milijardu.

Prema posljednjem izračunu za treće tromjesečje 2017., NRS je pao za 0,07 do 0,10 postotnih bodova za kune i 0,13 do 0,16 za eure u odnosu na prethodno tromjesečje. Vrijednosti novih stopa su 12M NRS1: 0,89% (HRK), 0,99% (EUR); 12M NRS2: 0,59% (HRK), 0,89% (EUR); 12M NRS3: 0,71% (HRK), 1,07% (EUR). Kod kredita banaka koje primjenjuju NRS najnovija promjena bit će vidljiva na anuitetima koje dospijevaju u veljači iduće godine. Kao i do sada, sve banke koje koriste NRS poslat će svojim klijentima obavijest o utjecaju novog NRS-a na njihove kredite i anuitete.

Hrvatska udruga banaka sponzor je istraživanja Global Entrepreneurship Monitor (GEM) za Hrvatsku za 2016. godinu. Riječ je o najvećem svjetskom istraživanju poduzetništva, a u sklopu kojeg Hrvatska može pratiti i analizirati promjene u poduzetničkom kapacitetu zemlje u razdoblju od 15 godina. To omogućava uvid u tendencije i obrasce poduzetničkog djelovanja u Hrvatskoj, kao i usporedbu sa zemljama Europske unije i gospodarstvima svijeta čijoj razvojnoj razini Hrvatska pripada. Provodi ga CEPOR – Centar za politiku razvoja malih i srednjih poduzeća i poduzetništva u suradnji s istraživačkim timom Ekonomskog fakulteta u Osijeku.

Hrvatska je u vrhu Europske Unije po iskazanim poduzetničkim namjerama, ali je percepcija o prilikama ispod prosjeka EU. Svega 25% odraslih stanovnika vidi priliku, a je to nedovoljno da se Hrvatska „odlijepi“ od začelja EU. Za razliku od Hrvatske, jedna trećina odraslih stanovnika u EU vidi priliku, što govori o velikoj razlici u potencijalu koji određuje poduzetnički kapacitet zemlje (u Švedskoj je to čak 78%). Visoka razina izraženih namjera za poduzetničko djelovanje nije rezultat uočenih prilika, nego nužde - na primjer gubitak posla. Ulazak u poduzetničku aktivnost zbog nužde vrlo često znači slabiju pripremljenost za poslovni pothvat i kratkoročniji horizont.