Objave za medije

U Europskom mjeseci kibernetičke sigurnosti predstavljeno je godišnje istraživanje Hrvatske udruge banaka o tome što poduzimaju građani da se zaštite od prijevara i krađe podataka na internetu. Ove godine anketa više istražuje navike građana u preuzimanju internetskog sadržaja putem mobitela. Zaključak je da Hrvati ležerno koriste Internet na mobitelu, no većina je oprezna.

Hrvatski regulatorni okvir za poduzetnike treba učiniti jednostavnijim, a Vladine politike prema regulativi izmijeniti, jer su nam promjene u poduzetništvu i poduzetničkom okruženju nužne i hitne. Zaključak je to predstavljanja Global Entreprenuership Monitor (GEM) i okruglog stola čiji su rezultati, a posebno u pogledu stanja poduzetničkih potencijala u Primorju, Istri i Gorskom kotaru, predstavljeni na Ekonomskom fakultetu u Rijeci.

Hrvatska se još nalazi pred raskrižjem u namjeri hoće li uvesti euro u kraćem ili u dužem roku. U isto se vrijeme javno građanima preporučuje podizanje ili refinanciranje dugoročnih eurskih u kunske kredite i to s fiksnom kamatnom stopom, koja je zbog izvora financiranja u pravilu nešto viša od promjenjive, napomenuo je tijekom panela "Euro - da ili ne" Zdenko Adrović, istaknuvši da je zato važnije da se Hrvatska prvo odluči je li za brži ili sporiji proces uvođenja eura.

Zajednička suradnja srodnih tvrtki s obrazovnim instituacijama, poticanje zaposlenika i mladih na nove izazove, ulaganje u najmoderniju tehnologiju i znanje, izlazak na zapadno-europska tržišta s kvalitetnim proizvodom konkurentnih cijena te brži rad pravosuđa i bolja regulativa, osnovni su recepti jednih od najpoznatijih slavonskih poduzetnika za razvoj poduzetništva u Hrvatskoj i Slavoniji.

Od Hrvatske narodne banke sada očekujemo upute o načinu obavještavanja klijenata te da osigura dovoljno kunskih sredstava u slučaju većeg interesa klijenata za tim kreditima

U povodu presude Europskog suda koja se odnosi na slučaj rumunjskih dužnika po kreditu u švicarskim francima, pojašnjavamo okolnosti ugovaranja kredita u valutnoj klauzuli CHF te predviđanja u kojoj mjeri navedena presuda nema direktnog utjecaja na Hrvatsku, upravo suprotno onome što ističe Udruga Franak.

To konkretno znači da Hrvatska u dogledno vrijeme ne treba očekivati pritisak iz inozemstva na rast kamatnih stopa na kredite te će njihovo kretanje ponajprije ovisiti o domaćim gospodarskim izgledima u zemlji i cijeni domaćeg izvora financiranja odnosno depozita.

Prema anketi na koju su odgovorili o zaprekama rastu odnosno o razlozima relativnog zaostajanja Hrvatske za drugim državama članicama iz Nove Europe, ekonomisti iz banaka ističu četiri područja na kojima treba ukloniti strukturna ograničenja želimo li nastaviti gospodarski rasti jednako ili brže od drugih zemalja: (1) reforme institucija (među kojima slabu vladavina prava, nepredvidive i česte izmjene i tumačenja propisa), (2) restrukturiranje i privatizacija državnih poduzeća, (3) tržište rada i obrazovni sustav te (4) integriranost hrvatskog gospodarstva u europske lance vrijednosti.

Nakon što je u 2016. godini uspostavljen nov način obavljanja platno-prometnih transakcija po pravilima SEPA-e (jedinstvenog područja plaćanja u eurima; engl. The Single Euro Payment Area), od 05. lipnja 2017. u Hrvatskoj započinje primjena HRK SDD Sheme – SEPA Izravno terećenje koje poduzećima i komunalnim tvrtkama omogućava da izravna terećenja kojima korisnici plaćaju njihove usluge, provode jednostavno i brzo, samo s jednom poslovnom bankom, uz bolju kontrolu, niže troškove za primatelja i efikasniju neprekinutu obradu naloga.

Hrvatske banke su 2017. nastavile poslovati u uvjetima visoke likvidnosti i smanjenja aktive uslijed prodaja portfelja. Zbog toga je smanjena bilanca bankarskog sustava (ukupni plasmani su za 1% niži u travnju ove u odnosu na travanj prošle godine) i manja je potreba banaka za novim izvorima sredstava. Pritisak na pad kamatnih stopa se u takvim uvjetima nastavio, a smanjena je i potreba za inozemnim financiranjem. Zbog toga je udjel inozemne pasive pao na povijesni minimum od 7,8%. Inozemni dug sektora smanjen je 3,7 milijardi eura u protekle dvije godine. Banke su 2016. prodale 5,9 milijardi loših kredita, u prvom tromjesečju ove godine još 1 milijardu.