Objave za medije

Hrvatska udruga banaka u suradnji s Institutom za financijsku pismenost Štedopis i uz podršku Agencije za odgoj i obrazovanje Republike Hrvatske ove godine uoči Europskog tjedna novca organizira „Europski kviz o novcu“ (eng. European Money Quiz), online natjecanje za timove učenika od 13 do 15 godina.

Očekujemo da ćemo kroz nekoliko do šest mjeseci vidjeti konkretne pokazatelje koliko će novi podzakonski propisi, prvenstveno na tragu Ovršnog zakona utjecati na kretanje stambenog kreditiranja u Hrvatskoj. Međutim, prema nekim prvim analizama, već sada procjenjujemo da će se zbog pooštravanja kreditnih uvjeta i novog definiranja kreditne sposobnosti, stambeno kreditiranje bitno usporiti, naglasio je Zdenko Adrović direktor Hrvatske udruge banaka gostujući u emisiji 1. programa Hrvatskog radija „Poslovni tjedan“.

Hrvatska i dalje može očekivati nastavak pada kamatnih stopa, ali i biti spremna da će one uskoro rasti na inozemnom tržištu. Zato se trebamo posvetiti upravo domaćim faktorima koji na kamatne stope utječu - smanjivanjem rizičnosti zemlje, provođenjem strukturnih reformi, boljem radu pravosuđa, stvaranju preduvjeta za gospodarski rast, a onda i za održiv kreditni rast u privatnom sektoru. Najznačajnije su to poruke održane konferencije koju su organizirali Hrvatska udruga banaka, Hrvatska udruga poslodavaca i Jutarnji list.

Prema posljednjem izračunu za treće tromjesečje 2017., NRS je pao za 0,07 do 0,10 postotnih bodova za kune i 0,13 do 0,16 za eure u odnosu na prethodno tromjesečje. Vrijednosti novih stopa su 12M NRS1: 0,89% (HRK), 0,99% (EUR); 12M NRS2: 0,59% (HRK), 0,89% (EUR); 12M NRS3: 0,71% (HRK), 1,07% (EUR). Kod kredita banaka koje primjenjuju NRS najnovija promjena bit će vidljiva na anuitetima koje dospijevaju u veljači iduće godine. Kao i do sada, sve banke koje koriste NRS poslat će svojim klijentima obavijest o utjecaju novog NRS-a na njihove kredite i anuitete.

Na konferenciji koju je s Hrvatskom udrugom banaka organizirao tjednik Ekspress, Velimir Šonje iz Arhivanalitike predstavio je novu HUB analizu „Ovršeni dug (blokade) građana“. Rezultate su potom uz Zdenka Adrovića, direktora HUB-a komentirati i Igor Vidra iz Ministarstva pravosuđa koji radi na novom Ovršnom zakonu, bivši ministar pravosuđa Orsat Miljenić, sutkinja Općinskog suda Zorka Čačić Zagrajski, pročelnica Ureda za gospodarstvo grada Zagreba Mirka Jozić i viceguverner HNB-a Bojan Fras.

Zbog porasta prijevara i znatno većeg broja lažnih web oglasa uoči ovogodišnjeg svjetskog shopping vikenda „Black Friday“, Hrvatska udruga banaka i njezine članice – izdavatelji kartica još jednom upozoravaju svoje korisnike da provjere vjerodostojnost oglasa koji privlače na iznimno povoljnu on line kupnju, ali ih pritom izlažu zloupotrebi i neovlaštenom uzimanju osobnih podataka. Na stranicama društvenih mreža pojavljuju se oglasi koji zlonamjerno upućuju potencijalne kupce na navodno povoljnu kupnju različite brendirane robe (obuće, odjeće i drugih predmeta) - "HOT SALE", "80% OFF", "Discount Sale" ponude i slično. Otvaranjem poveznice na takvim oglasima od korisnika se traži unos osobnih podataka za registraciju, a nakon odabira plaćanja otvara se stranica s početnim slovima "http" , umjesto "https".

Za srednjoškolce dilema nije bila štedjeti ili potrošiti već je pitanje koji oblik štednje odnosno ulaganja odabrati. Pokazala je to rasprava koju su povodom Svjetskog dana štednje u II. gimnaziji u Zagrebu pred publikom od stotinjak srednjoškolaca organizirali Udruga Štedopis i Hrvatsko debatno društvo u suradnji s Hrvatskom udrugom banaka kako bi među mladima osvijestili potrebu ulaganja u budućnost.

U Europskom mjeseci kibernetičke sigurnosti predstavljeno je godišnje istraživanje Hrvatske udruge banaka o tome što poduzimaju građani da se zaštite od prijevara i krađe podataka na internetu. Ove godine anketa više istražuje navike građana u preuzimanju internetskog sadržaja putem mobitela. Zaključak je da Hrvati ležerno koriste Internet na mobitelu, no većina je oprezna.

Hrvatski regulatorni okvir za poduzetnike treba učiniti jednostavnijim, a Vladine politike prema regulativi izmijeniti, jer su nam promjene u poduzetništvu i poduzetničkom okruženju nužne i hitne. Zaključak je to predstavljanja Global Entreprenuership Monitor (GEM) i okruglog stola čiji su rezultati, a posebno u pogledu stanja poduzetničkih potencijala u Primorju, Istri i Gorskom kotaru, predstavljeni na Ekonomskom fakultetu u Rijeci.

Hrvatska se još nalazi pred raskrižjem u namjeri hoće li uvesti euro u kraćem ili u dužem roku. U isto se vrijeme javno građanima preporučuje podizanje ili refinanciranje dugoročnih eurskih u kunske kredite i to s fiksnom kamatnom stopom, koja je zbog izvora financiranja u pravilu nešto viša od promjenjive, napomenuo je tijekom panela "Euro - da ili ne" Zdenko Adrović, istaknuvši da je zato važnije da se Hrvatska prvo odluči je li za brži ili sporiji proces uvođenja eura.