Susret guvernera i bankara regije: HUB sudjelovao kao programski partner

Dražen Lapić/Lider

Sedmi Susret guvernera i bankara regije održao se u Savudriji, a organizirao ga je poslovni tjednik Lider uz programskog partnera Hrvatsku udrugu banaka.

Glavne teme ovogodišnjeg, 7. susreta guvernera i bankara regije bile su “FinTech: Kako tehnološke inovacije mijenjaju svijet bankarstva” te “Investicije u jugoistočnoj Europi i uloga banaka”. Susret guvernera i bankara regije organizira poslovni tjednik Lider, a partner je Hrvatska udruga banaka.

Zdenko Adrović
Foto: Dražen Lapić-Lider

 

Direktor Hrvatske udruge banaka, Zdenko Adrović, istaknuo je poboljšanje investicijske klime kao jedan od prioriteta Hrvatske udruge banaka, koja se iz tog razloga fokusirala na povećanje pravne sigurnosti i jasnijeg regulatornog okvira: "HUB ove godine obilježava 20 godina djelovanja i kao najvažniju temu koju želimo istaknuti u 2019. godini, izdvajamo raspravu o poticanju i povećanju investicija, mjerama za brzi gospodarski rast, kao i položaju i utjecaju financijskog i bankarskog sektora u tome. Viša razina investicija znači više kredita i veću konkurentnost unutar bankarske industrije, što znači i povoljnije uvjete korištenja svih bankovnih sredstava".

Miodrag Šajatović
Foto: Dražen Lapić-Lider

 

Mediji su se našli pred izazovom digitalne revolucije prije nekoliko godina i dosta loše prošli, a s tom se prijetnjom bankarski sektor suočava sada, primijetio je na otvaranju sedmog Susreta guvernera i bankara regije Miodrag Šajatović, glavni urednik Lidera. Dodao je da će bankarski sektor po tom pitanju bolje proći od medija jer ima regulatora koji će im vjerojatno malo pomoći u tom izazovu.

Nakon uvodnih govora i službenog otvorenja Susreta, predavanje na temu izazova s kojima se tradicionalni bankarski sektor suočava zbog uspona financijske tehnologije održala je bivša guvernerka izraelske središnje banke Karnit Flug koja je iscrtala prijetnje i prilike koje proizlaze iz novih tehnologija te ponudila neka izraelska iskustva.

Karnit Flug
Foto: Dražen Lapić/Lider

 

Financijska tehnologija, ili skraćeno fintech, odnosi se na tehnologije koje omogućuju nove ili alternativne ponude u financijskom sektoru ili pojavu novih financijskih igrača, pojasnila je Flug i nabrojila neke od prednosti fintecha (pristupačnost, demokratizacija, transparentnost, smanjenje troškova…).

Ipak, istaknula je da tehnologija oduvijek utječe na financijsku industriju, odnosno da porast novih, tehnoloških kompanija u tom sektoru nije prvi put da tehnologija mijenja sektor.

Osnovna područja aktivnosti fintech tvrtki su pozajmljivanje novca, platni promet, sprječavanje prijevara i pranja novca, upravljanje imovinom, osiguranje, podatkovne usluge i odnosi s klijentima, s tim da ih se najviše nalazi u području investiranja i platnog prometa. Jednako tako, većina ih je usmjerena na druge kompanije, a ne na potrošače (B2B).

Iako se stječe dojam da fintech napada sa svih strana, neke regije svijeta su naprednije od drugih, pri čemu je Azija među najprogresivnijim mjestima u pogledu korištenja novih tehnologija u financijskom sektoru, posebice u pogledu negotovinskog plaćanja. Pored inovativnih startupa, prijetnju tradicionalnim bankama predstavljaju velike tehnološke kompanije poput Alibabe i Googlea koje isto nude financijske usluge.

Flug je nakon ‘dijagnoze’ okupljenima ponudila primjer svoje zemlje i stvaranja fintech ekosustava, s obzirom da je Izrael poznat po vrlo dinamičnoj startup sceni i inovacijama, a važan dio te priče je dostupnost financiranja i velika aktivnost venture capital fondova. Rizici ovako robusne fintech scene uključuju potkopavanje marži tradicionalnih banaka i njihovog poslovnog modela, kašnjenje regulatora, smanjenje pouzdanosti sustava zbog oslanjanja na treće strane i kibernetičke rizike.

Kako bi ‘novi i stari’ uspješno koegzistirali, banke moraju postati efikasnije i upiti inovacije; fintech kompanije moraju eksperimentirati i imati pristup podacima, a usluge klijentima moraju uključivati bolju uslugu i više konkurencije. Uloga regulatora je održavati otvoren i kontinuiran dijalog s fintech sektorom kako bi se otklonile barijere i oslobodio puni potencijal. Novi svijet bankarstva i financijske industrije se brzo materijalizira, a regulatori trebaju prihvatiti te promjene i pobrinuti se da svi rizici, stari i novi, budu na vrijeme uočeni i adresirani.

Nakon predavanja bivše guvernerke Karnit Flug, Izraelske središnje banke, na 7. Susretu guvernera i bankara regije Anita Angelovska Bezhoska (Narodna banka Sjeverne Makedonije), Boštjan Vasle (Banka Slovenije), Boris Vujčić (HNB), Radoje Žugić (Centralna banka Crne Gore) i Želimira Raspudić (Centralna banka BiH) pokušali su na okruglom stolu koji je moderirao ekonomski analitičar Velimir Šonje odgovoriti kako tehnološke inovacije mijenjaju svijet bankarstva.

Boris Vujčić
Foto: Dražen Lapić/Lider

 

Vujčić se vratio na uvodne riječi Miodraga Šajatovića u kojima je porast fintecha usporedio s prijetnjom kakvu su mediji iskusili prije nekoliko godina. Prema guverneru, ako ste s neusporedivo većim proračunom poraženi od strane daleko manjeg fintech protivnika, sami ste krivi. Napomenuo je i da se prijetnjama tehnološkog sektora bankama govorilo i prije 20 godina, pa se armagedon banaka ipak nije dogodio. Tako i sada pretpostavlja da banke neće biti istisnute, ali bi njihove marže mogle biti manje kao posljedica uspona fintecha.

Anita Angelovska Bezhoska
Foto: Dražen Lapić/Lider

 

Na pitanje kako se središnje banke pripremaju za tehnološke promjene, Bezhoska je primijetila da je fintech zasada još uvijek puno izraženiji u razvijenim zemljama, nego u ovoj regiji, premda se sve više pojavljuju usluge u području platnih usluga i novih platformi. Što se Sjeverne Makedonije tiče, promjene su uglavnom dolazile iz samih tradicionalnih banaka, rekla je i dodala da regulator prati stanje i kontinuirano razmjenjuje informacije sa svim dionicima.

Radoje Žugić
Foto: Dražen Lapić/Lider

 

Sa svoje strane, Žugić je najveći fokus stavio na kriptovalute i mogućnost nestanka gotovine u skoroj budućnosti, premda je Vujčić izrazio skepsu u tom pogledu, ne samo zato što smatra kriptovalute prolaznim trendom, već i zato što ljudi još uvijek nerijetko vole koristiti gotovinu, a središnje banke ne mogu im to zabraniti.

Želimira Raspudić
Foto: Dražen Lapić/Lider

 

Za Raspudić je jedan od glavnih problema uvođenje GDPR-a u BiH za nekoliko godina, što će sa sobom donijeti nove izazove u pogledu zaštite i sigurnosti podataka.

Boštjan Vasle
Foto: Dražen Lapić/Lider

 

Vasle je, pak, izrazio zadovoljstvo što je svojevrsna prvotna panika oko prijetnje fintecha tradicionalnoj bankarskoj industriji splasnula i sada se vodi nešto uravnoteženija rasprava o prijetnjama i prilikama. Za njega postoje tri scenarija u skoroj budućnosti. Ili će se banke adaptirati do neke mjere novoj konkurenciji, ili će biti istisnute s tržišta, ili će fintech i banke uspješno surađivati i koegzistirati. Potonji scenarij smatra najizglednijim.

Na otvaranju drugog dijela Liderovog sedmog Susreta guvernera regije u Savudriji, ekonomski analitičar Velimir Šonje dao je kratak pregled investicijske slike regije i Hrvatske, uz stavljanje naglaska na kvalitetu, umjesto kvantitete investicija. Kako je rekao, nema korelacije između udjela investicija u BDP-u i stope gospodarskog rast. Drugim riječima, puno investicija ne znači nužno i velik gospodarski rast, važna je efikasnost investicija. Hrvatska se u tom pogledu dosta popravila u posljednje vrijeme i značajno povećala efikasnost svojih investicija u odnosu na period prije krize. Ipak, zemlja se nije oporavila u potpunosti u pogledu visine investicija od pada koji je uslijedio nakon krize.

Velimir Šonje
Foto: Dražen Lapić/Lider

 

Za ostvarivanje održivog i većeg rasta, potrebna je stoga kvaliteta investicija, pri čemu su posebno važni faktori obrazovanje i inovativnost, posebice u hrvatskom i slovenskom slučaju s obzirom da te dvije zemlje ne mogu privlačiti strane investicije na račun cjenovne konkurentnosti (niski trošak rada). Jednako tako, imajući u vidu visoku stopu financiranja iz vlastitog kapitala i kredita, potrebno je pogodovati kapitalu i poraditi na pravnoj sigurnosti i izvjesnosti.

Prijašnji problem slabog ulaganja u opremu i strojeve, nastavio je Šonje, u korist ulaganja u nekretnine je u međuvremenu ispravljen, pa sada postoji relativna ravnoteža između ta dva tipa ulaganja, no zato su ulaganja u intelektualno vlasništvo (inoviranje) vrlo niska i daleko od europskog prosjeka. Za razliku od Hrvatske koja na relativno nizak udio investicija u BDP-u od 20-ak posto ostvaruje zapravo visok rast, što upućuje na efikasnost investicija u posljednje vrijeme, Makedonija je u najnezahvalnijoj poziciji u regiji jer mora najviše kapitala privući u regiji, kako bi ostvarila gospodarski rast.

Prezentaciju Karnit Flug: "Fintech izazovi - potencijali, transformacija i ulaganja" pogledajte ovdje

Prezentaciju Velimir Šonje "Investicije u JI Europi" pogledajte ovdje

Izvor: LIDER

Kategorija