HUB izgledi - 2018. dobra, ali (i dalje) rastemo sporije od Nove Europe

Zagreb, 19. srpnja 2018. - Objavljeno je novo izdanje publikacije HUB Izgledi koja ima za cilj povremenim provođenjem anketa prikazati reprezentativno mišljenje glavnih ekonomista banaka o najvažnijim gospodarskim kretanjima i očekivanjima.

HUB Izgledi se bave analizom i predviđanjima ekonomske situacije za 2018. godinu, ulogom Europske unije i potencijalnim rizicima za gospodarski rast.

Međunarodne bankarske grupacije u čijem okviru posluju hrvatske banke koje imaju glavne ekonomiste, ovu godinu ocjenjuju vrlo pozitivnom. Glavni ekonomisti u prosjeku očekuju gospodarski rast u Hrvatskoj ove godine po stopi od 2,7%, no među ekonomistima postoji prilična disperzija očekivanja: najveći optimist očekuje rast realnog BDP-a od 3%, a najveći pesimist 2,3%. Tako bi u Hrvatskoj rast mogao biti veći nego u EU, ali sporiji nego u zemljama Nove Europe.

Tip hrvatskoga rasta se postupno transformira od izvozno vođenoga rasta ka iznutra vođenome rastu. Probuđena osobna potrošnja (prosječno očekivani rast iznosi 3,2%, između 2,8% i 3,3%) zahvaljujući rastu plaća i zaduživanju građana dominira nad bruto investicijama. Iako je očekivana stopa rasta investicija veća (prosječno očekivanje 5,4%, između 4,9% i 5,8%), manji udjel investicija u BDP-u (oko 20) naspram udjela osobne potrošnje (oko 60%) znači da je i doprinos investicija ukupnome rastu i dalje manji od doprinosa osobne potrošnje.

Investicije imaju i posredan učinak preko uvoza, jer se značajan dio potražnje za investicijskim dobrima prelijeva u povećani uvoz tih dobara. Zbog toga brži rast uvoza od izvoza čini neto doprinos vanjskog sektora rastu BDP-a negativnim. Međutim glavni ekonomisti očekuju da će saldo tekućeg računa bilance plaćanja ostati u plusu oko 2,4%.

Nakon što je prošle godine prvi puta zabilježen suficit proračuna opće države od 0,8% BDP-a, ekonomisti ipak u ovoj godini očekuju deficit od 0,2% BDP-a. Stoga se može zaključiti da fiskalna politika nije rizik za rast. Tek će se kroz učinke najavljene porezne reforme vidjeti hoće li ona to narednih godina postati ili će kombinacija pozitivnih učinaka poreznog rasterećenja i pažljivijeg upravljanja rashodnom stranom definitivno maknuti fiskus i javni dug s liste rizika po dugoročni gospodarski rast.

Na listi rizika koji mogu usporiti domaći gospodarski rast se  trenutno nalazi šest faktora. Svi su povezani sa globalnim rizicima, niti jedan nije inherentno hrvatski: (1) protekcionizam, (2) rast cijena energenata i inflacija, (3) rast kamatnih stopa, (4) politička nestabilnost i kriza u euro području, (5) globalna politička nestabilnost, i (6) globalno previsoka zaduženost privatnog sektora i napuhane cijene imovina.

Rezultati i bodovanje važnosti rizika pojedinih ekonomista pokazuju da se najviše treba bojati protekcionizma (trgovačkih ratova) i previsokih dugova koji su praćeni napuhanim cijenama imovina na međunarodnim tržištima.

hub_izgledi_2_2018_final_0.pdf