Predstavljeni HUB Izgledi: Blago usporavanje 2019.

HUB Izgledi: Blago usporavanje 2019.

Zagreb, 21. prosinca 2018. godine – „Kamate bi i dalje mogle padati ako Hrvatska nastavi raditi na uklanjanju rizika, poput efikasnosti pravosuđa i bolje investicijske klime, faktora koji i dalje određuju kamatnu stopu na dugoročne kredite. Hrvatska je u periodu gospodarskog rasta i jače potražnje za kreditima doživjela i određene intervencije u Ovršnom zakonu koji je doveo do pooštravanja kreditne sposobnosti, ali i u tim okolnostima kamatna stopa je nastavila s padom, samo s nešto slabijim intenzitetom“, izjavio je Zdenko Adrović, direktor Hrvatske udruge banaka na predblagdanskom brifingu za medije.

Dodao je da su se kamatne stope od kraja 2015. do nedavno smanjile na stambene kredite za više od 2 postotna boda, s 5,7% na 3,5%, na potrošačke oko 1 pp, s 6,5% na 5,6% te na dugoročne, dakle investicijske kredite poduzećima također više od 2 pp, s 5,8% na 3,6%.

Hrvatska udruga banaka sljedeće godine obilježava 20 godina djelovanja, a njezin je čelni čovjek najavio da će fokus Udruge tijekom 2019. biti poticanje rasprava o mjerama za brži gospodarski rast iz kuta financijskog sektora, u cilju rasta investicija i kapitala za ulaganja u poduzetništvo i rasta održive kreditne potražnje. Među ostalim, i dalje će se nastaviti s financijskom edukacijom i informiranjem građana o upravljanju kamatnim rizikom, zatim o tehnologiji i sigurnosti, odnosno učinku bankarstva na hrvatske Fintech tvrtke te digitalnu modernizaciju banaka i digitalnu sigurnost.

Danas je predstavljeno i novo izdanje publikacije HUB Izgledi 3/2018. o najvažnijim gospodarskim kretanjima i očekivanjima, pa tako šest glavnih ekonomista banaka najavljuju blago usporavanje za 0,2 postotna boda u odnosu na 2018., odnosno, za 2019. godinu predviđaju prosječnu očekivanu stopu rasta BDP-a od 2,6%.

Očekuje se sporiji rast osobne potrošnje nego 2018. (3,1% 2019. naspram 3,5% 2018. u prosjeku) te znatno brži rast bruto investicija (6% 2019. naspram 3,8% u prosjeku za 2018.).

Temeljna inflacija bi se mogla povećati, ali vrlo blago, za oko 0,3 boda.

Stopa nezaposlenosti će nastaviti padati (na 8,2%), deficit proračuna će se zadržati na razini kao 2018., a to će značiti nastavak pada omjera javnog duga i BDP-a na oko 71% BDP-a do kraja 2019. Dobra je vijest da se pri tom ne očekuje širenje vanjskih neravnoteža - tekući račun bilance plaćanja ostaje u suficitu.

Hrvoje Dolenec, član Kluba glavnih ekonomista HUB-a, naglasio je da su rastu od oko 2,8% u 2018. godini su prije svega doprinosili osobna potrošnja i izvoz, a rast u 2019. godini dodatno će potaknuti investicije: „Hrvatska će biti u jako dobroj poziciji ako promatramo fiskalni proračun, međutim, slučaj Uljanik promijenio je pogled i ekonomske analize te umjesto viška očekujemo manjak u proračunu. Ipak, taj slučaj ne mijenja bitno fiskalnu poziciju Hrvatske. Ona je i dalje dobra te utječe vrlo dobro na međunarodni pogled na Hrvatsku, odnosno, kreditni rejting je porastao te je nakon više od 10 godina izgledan ulazak Hrvatske u zonu investicijskog rejtinga.“

Dodao je da se rast zaposlenosti u Hrvatskoj nastavlja uz visoku potražnju za radom, ali uz neravnoteže ponude i potražnje, dok su sektori u kojima se najviše osjeti nedostatak radne snage građevinarstvo, turizam, IT sektor, a posljednji podaci uključuju i zdravstvo. Zaključio je da su to bitni ograničavajući faktori za rast u Hrvatskoj.

Hrvoje Stojić, član Kluba glavnih ekonomista HUB-a, naglasio je da je Hrvatska uravnotežila proračun, prošle godine smo prvi puta imali suficit, a ove godine, kao i u 2019. on će vjerojatno ostati u ravnoteži. „Zadnje tri godine Hrvatska ima kontinuitet bržeg pada javnog duga, no iako se on smanjuje, u regionalnim okvirima i dalje je visok. Ipak, u zadnje tri godine opet je smanjen trošak servisiranja javnog duga od 3.5 postotnih bodova BDP-a na nešto ispod 2.5 postotnih bodova. Po tom pokazatelju Hrvatska je iznad prosjeka EU za 0.5 postotnih bodova te 1 postotni bod u odnosu na Istočnu Europu, a to pokazuje kako i dalje postoji dodatan prostor za smanjenje javnog duga.“

Velimir Šonje, ekonomski analitičar iz Arhivanalitike, osvrnuo se na monetarnu politiku u globalnim okvirima: „Prema zaključcima ECB-a od prošlog tjedna, najranije razdoblje za prvo podizanje kamatnih stopa centralne banke je druga polovica 2019. godine, no ECB je i u tom pogledu ostavio rezerve  s obzirom na određeno usporavanje gospodarstva koje se primjećuje zadnjih mjeseci. Mala je promjena moguća nakon što ECB u siječnju obustavi program otkupa obveznica, no i tu ne očekujemo značajne promjene.“

HUB Izgledi 3/2018

Galerija slika