Što se tiče depozita stanovništva Hrvatska je rekorder Nove Europe, ako izuzmemo Albaniju – naše banke, uz češke, relativno su najveći čuvari depozita. U kolovozu 2019. godine kućanstva su kod banaka držala oko 208 milijardi kuna što je više od 50 % BDP-a.
Godine 2017. počinje rast udjela depozitnog novca jer se novac u uvjetima niskih kamatnih stopa ostavlja na računima. Smanjen je udjel oročenih depozita zbog niskih kamatnih stopa te je zbog toga blago smanjen i udjel deviznih depozita koji se sada kreće oko 2/3.
Štediše i banke visoko su likvidni, a niske kamatne stope potiču potragu za alternativnim prigodama za ulaganje. Kada bi se za to stvorili uvjeti, dio štednje mogao bi biti usmjeren i na projekte s malo većim prinosom od prevladavajućeg na tržištu, a koje bi mogla ponuditi država.
Naime, postoji velika potencijalna potražnja za projektima sa stabilnim očekivanim cash flow-om financiranim projektnim obveznicama te za IPO - Inicijalnim javnim ponudama (privatizacije).