HUB Analize

HUB Analize su povremene analitičke publikacije Hrvatske udruge banaka u kojima se obrađuju aktualne teme iz područja makroekonomike, bankarstva i financija.

Prvi broj HUB Analiza izašao je u svibnju 2007. I obrađivao je uvijek aktualnu temu usporedbe kamatnih stopa u Hrvatskoj s onima u euro području. Od tada do danas u HUB Analizama najviše su obrađivane teme vezane uz odrednice promjena kamatnih stopa i kamatnih marži, regulaciju banaka, krizu euro područja, doprinos banaka gospodarskom rastu, zatim povijesno važne teme poput sanacija banaka i formiranja novih institucija Eurosemestra.

Posebna analitička pažnja kroz godine je posvećivana funkcioniranju tržišta kredita. HUB Analize su jedinstveni repozitorij informacija o kretanjima i otvorenim pitanjima u hrvatskom bankarstvu u razdoblju duljem od jednog desetljeća, a namijenjene su analitičarima i istraživačima, profesorima i studentima, kreatorima politike, novinarima, samim bankarima i svima drugima koji žele bolje shvatiti pozadinu trendova u hrvatskom bankarstvu. 

Hrvatska udruga banaka izrađuje HUB Analize u suradnji s konzalting tvrtkom Arhivanalitika.

 

Analiza dr. sc. Guste Santinija: "Zakon spojenih posuda"

Tržišna država zamjenjuje nacionalnu državu. Ekonomske rasprave nisu uvažile tu činjenicu pa se i dalje pretpostavlja da postoji velik broj stupnjeva slobode u vođenju nacionalne ekonomske politike. Smatra se da je značaj i uloga kamatne i porezne stope te tečaja kune jednak onom koji je važio do pristupanja Hrvatske u punopravno članstvo u EU. U analizi dr. sc. Guste Santinija se iznosi argumentacija zašto taj i takav pristup ne zadovoljava.

Analiza prof. dr. sc, Marijane Ivanov: "Odnos deviznog tečaja i kamatnih stopa u kontekstu uvođenja eura"

Prije nego se kvalificira za usvajanje eura, Hrvatska prema analizi prof. dr. sc. Marijane Ivanov treba najmanje dvije godine sudjelovati u tečajnom mehanizmu ERM2. Okvir ERM2 se temelji na konceptu fiksnog središnjeg pariteta i standardnog raspona fluktuacije ± 15% u okviru kojeg tržišni tečaj može oscilirati. Analizu posvećenu odnosu tečaja i kamatne stope u kontekstu uvođenja eura kao službene hrvatske valute pripremila je gđa Ivanov uoči konferencije "Razdoblje niskih kamatnih stopa".

HUB analiza 62 "Kamatna marža hrvatskih banaka: mjerenje, usporedbe, trendovi i uzroci promjena"

O čemu ovisi kamatna marža, gdje je Hrvatska u tom pogledu u odnosu na druge zemlje, zašto je ona važna za potrošače i što će odrediti kretanje kamatne marže banaka u doglednoj budućnosti - donosi nova HUB analiza, objavljena uoči konferencije "Razdoblje niskih kamatnih stopa".

HUB analiza 61 "OVRŠENI DUG (BLOKADE) GRAĐANA": razmjeri, struktura i pravci za pronalaženje rješenja

Nova opsežna analiza pokazuje da se kratkotrajni (do 365 dana) ovršeni dug građana smanjuje od početka izlaska iz krize. No dugotrajne blokade preko 365 dana rastu i čine 97% ukupnih dugovanja. Najveći broj građana je pod ovrhom, redom: ICT sektora, središnje države i banaka. Banke-vjerovnici imaju najveći udjel u vrijednosti ovršenog duga ali se njihov vrijednosni udjel smanjuje i pada ispod polovice ukupnog duga. Polovicom 2017. manje od 40% ovršenih građana ovršeno je od strane banaka, dijelom zbog prodaja portfelja loših kredita.

HUB Izgledi 1/2017: Agrokor neće ugroziti rast, ali glavni problemi ostaju

Šest najvećih hrvatskih banaka upošljava glavne ekonomiste i/ili osobe zadužene za strateški razvoj. Hrvatska udruga banaka osnovala je njihov klub. Cilj je povremenim provođenjem anketa prikazati reprezentativno mišljenje glavnih ekonomista banaka o najvažnijim gospodarskim kretanjima i očekivanjima. U „Izgledima“ se prikazuju rezultati ankete o ekonomskim očekivanjima. Glavni ekonomisti ističu da iznose osobne stavove, a ne stavove uprava banaka. Anketa je provedena tijekom srpnja 2017. Rezultati ranijih anketa nalaze se na internetskoj stranici Kluba glavnih ekonomista u okviru stranice Hrvatske udruge banaka.

HUB Analize 59: Utjecaj uvođenja eura na prinose državnih obveznica

Uvođenje eura smanjuje prinose državnih obveznica odnosno spread. Takav je rezultat dobiven na temelju panel regresijske analize na godišnjim podacima za 26 država članica EU u razdoblju 2000.-2015. To je od posebne važnosti s obzirom na činjenicu da Hrvatska uskoro treba donijeti plan uvođenja eura, a očekuje se rast referentnih kamatnih stopa na svjetskim financijskim tržištima u srednjem roku.