HUB Analize

HUB analiza 61 "OVRŠENI DUG (BLOKADE) GRAĐANA": razmjeri, struktura i pravci za pronalaženje rješenja

Nova opsežna analiza pokazuje da se kratkotrajni (do 365 dana) ovršeni dug građana smanjuje od početka izlaska iz krize. No dugotrajne blokade preko 365 dana rastu i čine 97% ukupnih dugovanja. Najveći broj građana je pod ovrhom, redom: ICT sektora, središnje države i banaka. Banke-vjerovnici imaju najveći udjel u vrijednosti ovršenog duga ali se njihov vrijednosni udjel smanjuje i pada ispod polovice ukupnog duga. Polovicom 2017. manje od 40% ovršenih građana ovršeno je od strane banaka, dijelom zbog prodaja portfelja loših kredita.

HUB Izgledi 1/2017: Agrokor neće ugroziti rast, ali glavni problemi ostaju

Šest najvećih hrvatskih banaka upošljava glavne ekonomiste i/ili osobe zadužene za strateški razvoj. Hrvatska udruga banaka osnovala je njihov klub. Cilj je povremenim provođenjem anketa prikazati reprezentativno mišljenje glavnih ekonomista banaka o najvažnijim gospodarskim kretanjima i očekivanjima. U „Izgledima“ se prikazuju rezultati ankete o ekonomskim očekivanjima. Glavni ekonomisti ističu da iznose osobne stavove, a ne stavove uprava banaka. Anketa je provedena tijekom srpnja 2017. Rezultati ranijih anketa nalaze se na internetskoj stranici Kluba glavnih ekonomista u okviru stranice Hrvatske udruge banaka.

HUB Analize 59: Utjecaj uvođenja eura na prinose državnih obveznica

Uvođenje eura smanjuje prinose državnih obveznica odnosno spread. Takav je rezultat dobiven na temelju panel regresijske analize na godišnjim podacima za 26 država članica EU u razdoblju 2000.-2015. To je od posebne važnosti s obzirom na činjenicu da Hrvatska uskoro treba donijeti plan uvođenja eura, a očekuje se rast referentnih kamatnih stopa na svjetskim financijskim tržištima u srednjem roku.

HUB Analize 57: Krediti, dug i gospodarski rast: izlaz iz začaranoga kruga

travanj 2016. Zaduženost privatnoga sektora u Hrvatskoj prelazi vrijednost BDP-a. S obzirom na dostignuti stupanj razvoja i iskustva drugih članica EU, to se može smatrati visokim omjerom zaduženosti. Na tim razinama javlja se opasnost ulaska u zonu padajućih prinosa na financijsko produbljivanje (daljnji brži rast dugova od BDP-a). Problem je osobito izražen u sektoru poduzeća.

HUB Analize 56: Regulacija klasifikacije plasmana i rezervacija i utjecaj na kreditnu politiku banaka: međunarodna usporedba

ožujak 2016 Raspodjela omjera loših kredita među zemljama očekivano je korelirana s promjenama realnog BDP-a. Međutim, pokrivenost loših kredita rezervacijama ne pokazuje slične pravilnosti. Riječ je o omjeru koji se nalazi pod snažnim utjecajem nacionalnih regulatora. Zbog toga je u sedam zemalja nove Europe provedena anketa o strogosti regulacije klasifikacije plasmana i formiranja rezervacija

HUB Analize broj 55: Suočavaju li se i dobra poduzeća s financijskim ograničenjima II

veljača 2016 Na varijabilnom uzorku više od 3 500 tvrtki u razdoblju od trećeg tromjesečja 2008. do drugog tromjesečja 2015. istraženo je susreću li se i dobra poduzeća s financijskim ograničenjima. U panel regresijskoj analizi kontroliraju se učinci karakteristika poduzeća i sektora, jer se očekuje da se lošija poduzeća susreću s financijskim ograničenjima. Istraživački je zadatak pronaći događa li se to i dobrim poduzećima (tzv. dodatna, strukturna ili sustavna financijska ograničenja).

HUB Analize broj 54: Problem kredita vezanih uz švicarski franak: O širim ekonomskim i fiskalnim učincima predloženih rješenja

listopad 2015 Problem kredita vezanih uz švicarski franak akteri su do sada promatrali kao igru nulte sume - preraspodjele između kreditora i dužnika. Takav je pogled propustio obuhvatiti složene ekonomske i financijske odnose koji su povezani s ovim problemom. Na primjer, gubitci na teret banaka znače da će banke manje uplatiti u proračun na temelju poreza na dobit. S druge strane, olakšanje tereta otplata znači veću osobnu potrošnju i izbjegavanje pada prihoda od PDV-a i drugih javnih prihoda. Postavlja se pitanje odnosa između ukupnih gubitaka i dobitaka za proračun, ali i za gospodarstvo u cjelini.

HUB Analize broj 53: Problem kredita vezanih uz švicarski franak: Pregled dosadašnjih rješenja u zemljama srednje i jugoistočne Europe

srpanj 2015 Problem jačanja švicarskog franka nije riješen privremenim fiksiranjem obračunskog tečaja na 6,39 HRK za CHF na teret banaka u siječnju 2015. Trajno rješenje tek treba pronaći, jer aktualno rješenje vrijedi samo godinu dana. Svrha ove analize je prikazati i usporediti do sada primijenjena rješenja u zemljama srednje i jugoistočne Europe. Širok spektar rješenja ukazuje na razne mogućnosti; od prepuštanja dogovora kreditorima i dužnicima (Austrija, BiH, Slovenija i Rumunjska), preko snažne državne intervencije (Mađarska, Hrvatska), do hibridnih rješenja koja kombiniraju dogovore kreditora i dužnika s „mekom“ ulogom države (Srbija, Poljska).